Greenpeace je danas u Zagrebu predstavio studiju “100% obnovljivo do 2030. – Plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike”. Studiju je izradio stručni tim pod vodstvom prof. dr. sc. Gorana Krajačića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Studija pokazuje kako je ambiciozni cilj da Hrvatska svu električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora već od 2030. itekako dostižan, ponajprije okretanjem energiji sunca i vjetra te ulaganjima u prijenosnu mrežu.
Tako bi udio solarnih elektrana porastao na 5 GW, a vjetroelektrana na ukupno 4,2 GW. Posebno se ističe kako primjeri iz našeg okruženja svjedoče da je moguće instalirati i veće kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora od onih koje predlaže ova studija.
„Hrvatska ima ogromne potencijale, pogotovo za solarnu energiju, te bi mogla biti među vodećima u EU, ali taj potencijal još nije iskoristila. Zemlje iz našeg okruženja su odletjele u nebo, dok smo mi tapkali u mjestu. Zato je potreban konsenzus politike, struke, znanosti i građana“, kazao je Zoran Tomić, izvršni direktor Greenpeacea Hrvatska, koji je istaknuo kako plinski projekti i nuklearna energija nisu naša komparativna prednost, dok obnovljivi izvori to jesu.
Potrebna je čvrsta politička odluka
Naveden je i podatak da je u zadnjih pet godina u Grčkoj instalirano čak 7 GW solara, a u Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek ovih dana dosegla ukupno 1 GW sunčanih elektrana, unatoč tome što je po solarnom potencijalu u samom europskom vrhu.
„Glavne preporuke ukazuju na to da je potrebna čvrsta politička odluka kako bi Hrvatska postigla zadovoljavanje ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora. Takva odluka treba uključivati jasne signale prema unapređenju elektroenergetskog sustava, izgradnji i jačanju mreže te osiguravanju skladištenja energije“, kazao je voditelj studije prof. dr. sc. Goran Krajačić s FSB-a.
Naglasio je da obnovljivi izvori energije potiču demokratizaciju društva uključivanjem građana u energetske zajednice koje proizvode, skladište i dijele energiju, a na neki način dijele i vlastitu energetsku budućnost. Također je slikovito istaknuo kako „jedan brod uvezenih solarnih panela zamjenjuje 100 brodova ugljena ili 50 brodova LNG-a“.
Po njegovim riječima, financijski su to stvari koje si Hrvatska može priuštiti uz razne financijske mehanizme, no svakako treba uzeti u obzir i razvoj te modernizaciju mreže, kao i pametnih energetskih sustava koji obnovljive izvore povezuju s drugim izvorima energije.
Nakon toga uslijedila je i panel-rasprava o koracima, prilikama i izazovima prelaska na obnovljivu električnu energiju u Hrvatskoj.
EK dala 'packe' Hrvatskoj
Dušica Radojčić, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskom saboru, istaknula je kako je potrebno napraviti studiju integracije obnovljivih izvora energije u postojeći elektroenergetski sustav te kako bi ta studija odgovorila na brojna pitanja. Upozorila je i na to da je EK dala 'packe' Hrvatskoj vezano uz implementaciju obnovljivih izvora energije.
Mario Stipetić, ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, naglasio je financijski aspekt provedivosti studije.
„Zelena tranzicija nije jeftina i to košta. Bez sinergije vlade, tijela državne uprave, gospodarstva i građana, ovaj je scenarij teško ostvariv. Da bi OIE funkcionirali, potrebno je značajno ulagati i u infrastrukturu. Sve je, naravno, moguće, ali vrlo je optimistično to najaviti do 2030. – pet godina je prekratko“, kazao je Stipetić i naglasio kako bez velikih ulaganja u mrežu to neće biti moguće ostvariti.
Prof. dr. sc. Davor Škrlec (FER) naglasio je kako ipak trebamo težiti prema 100 posto obnovljivaca, pa ćemo nešto i ostvariti. Po njemu, konekcije hrvatskog elektroenergetskog sustava prema van su dobre, ali je problem unutar zemlje. Također je istaknuo ulogu HERA-e, jer je upravo ta institucija ona koja treba dati odobrenje za proširenje energetskog sustava u Hrvatskoj.
U zastoju 2,5 milijardi eura investicija
Nina Domazet iz HGK govorila je o iskustvima investitora u zelene projekte u Hrvatskoj te istaknula da je trenutačno u zastoju oko 2,5 milijardi eura investicija. Upozorila je da postoji realna opasnost da stara energetska odobrenja tim investitorima više neće vrijediti budući da traju 7 godina, a počela su se izdavati 2020. Proces dolaska do dozvola nakon EO je 3 godine do lokacijske, 5 godina do građevinske i 7 godina do uporabne dozvole, a budući da se energetskom odobrenju ne može produžiti važenje mnogi od investitora mogli bi se naći u problemima.
„Ove godine se očekuju izmjene Zakona o tržištu električne energije i Zakona o obnovljivim izvorima. U HGK bi htjeli da nas se prepozna kao partnera. Komora je detektirala probleme i nudi rješenja. Ministarstva tumače zakone na različite načine, a isto je i u županijama. Zato bi tu svakako trebalo napraviti reda“, kazala je Domazet, naglasivši kako je suštinski problem to što se kroz cijenu energije provodi socijalna politika nauštrb industrije.
Melani Furlan iz Zelene energetske zadruge kazala je kako ipak, iz perspektive malih projekata – solarnih elektrana za kućanstva i obrtnike, nije sve crno.
„Puno je pozitivnih projekata, te je sve veći interes građana da se uključuju u zelenu tranziciju. U 2022. došlo je do naglog povećanja modela samoopskrbe, a danas imamo 22.000 malih sunčevih elektrana i 160 megavata koji pokrivaju kućanstva“, kazala je Furlan i istaknula kako je potrebno imati viziju za 100 posto obnovljive energije, jer bez nje nećemo ništa postići – bez obzira na to što do 2030. godine taj cilj vjerojatno nije moguć.
