Crna Gora bi dio vode Bilećkog jezera, koji joj pripada, mogla koristiti za vodnu opskrbu Banjana i za hidroenergetske potrebe, piše u izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana općine Nikšić koje je usvojila tamošnja Vlada u lipnju.
„Izgradnjom vodozahvata na području Crne Gore omogućeno je korištenje dijela voda Bilećkog jezera koje pripada Crnoj Gori (4,82 km2 Bilećkog jezera je na području Crne Gore, što odgovara zapremini od oko 300 km2). ×106 m3). Moguće ga je koristiti kako za potrebe vodoopskrbe krškog terena Banjana, tako i za hidroenergetske potrebe”, stoji u dokumentu.
Kako je pojašnjeno, postoji ideja o korištenju vodnog potencijala u hidroenergetske svrhe izgradnjom brana i akumulacija na Kunskoj rijeci i Zaslapnici (pritoci Sušice), do kote normalnog spuštanja od 350 metara nadmorske visine - pretpostavljena ukupna zapremine oko 20×106 m3.
Voda iz Bilećkog jezera se hidrotehničkim tunelom može transportirati s dijela teritorije Crne Gore do tih akumulacija, piše crnogorski Forbes.
“Voda iz akumulacija na Kunskoj rijeci i Zaslapnici vraćala bi se vodotokom Sušice u kompenzacijski sliv ‘Gorica’”, navodi se u izmjenama i dopunama PUP-a Nikšić. Istovremeno, kako se dodaje, projektirane akumulacije bi u određenoj mjeri ublažile poplavne valove.
Autori dokumenta, radni tim Ministarstva prostornog uređenja, napominju da bi pretakanje vode iz Bilećkog jezera za potrebe termoelektrane, koja bi se gradila u Crnoj Gori, bilo od koristi Crnoj Gori, ali bi smanjilo proizvodnju svih elektrana koje trenutno koriste vodu iz tog jezera.
Nužan je dogovor sa susjednim zemljama
"Razvoj ideja za ovako složene vodoprivredne projekte mora biti predmet posebnih studija i dogovora sa susjednom državom", naveli su.
Bilećko jezero od 1968. godine opskrbljuje BiH i Hrvatsku električnom energijom preko hidroenergetskog sustava Trebišnjica, odnosno hidroelektrana Trebinje 1 i 2, HE Dubrovnik 1 i HE Čapljina. Iako, prema studijama, oko 40 posto vodotoka dolazi iz Crne Gore, a oko petine površine jezera nalazi se na njenom teritoriju, Crna Gora nije dobila naknadu ni za jedan kilovat sat struje iz ovog sustava. Nakon višegodišnjih neuspjelih pregovora predstavnika Crne Gore i Republike Srpske, u Trebinju je krajem svibnja dogovorena retroaktivna isplata odštete Općini Nikšić po osnovu potopljenog zemljišta koje nije isplaćeno od 1992.
Na sastanku crnogorskog ministra energetike Saše Mujovića s direktorom Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) Lukom Petrovićem sredinom lipnja spomenuta je mogućnost da Crna Gora počne koristiti dio potencijala Bilećkog jezera, koji joj pripada, kroz hidro i solarnu elektranu koju bi gradila s RS-om.
