Vrtići, škole, kazališta, knjižnice, sportske dvorane, zgrade komunalnih tvrtki, domovi zdravlja, zgrade gradskih uprava - sve su to objekti kojima je vlasnik neki grad (jedinica lokalne samouprave). S obzirom na to da Hrvatska, kao i sve članice Europske unije, ima obvezu dekarbonizirati svoje zgrade, primjena obnovljivih izvora ključan je korak k tome.
O svemu tome bilo je riječi ovaj tjedan u Kući Europe u Zagrebu, gdje je u organizaciji Udruge gradova, platforme Zgradonačelnik.hr i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj predstavljen jedinstveni priručnik '(O)sunčani krovovi hrvatskih gradova - priručnik za djelatnike gradskih uprava'.
"Ovakav projekt, priručnik, to je ono što mi u Hrvatskoj moramo poticati. Često nam se događaju loša iskustva, da izmišljamo toplu vodu, a to ne trebamo. Netko je negdje nešto već odradio i to moramo iskoristiti. Naša iskustva u Karlovcu mogu se rasprostraniti u Hrvatskoj. Spremni smo učiti i poticati jedni druge na ove projekte", poručio je Damir Mandić, član Predsjedništva Udruge gradova i gradonačelnik Karlovca.
Zahtjevan i skup proces
"Danas živimo izazov koji prelazi sve naše granice, a zajednički je za cijeli svijet – klimatske promjene. Cilj je EU-a biti klimatski neutralan do 2050., a prvi cilj je za 55 posto smanjiti emisije CO2 do 2035. godine", rekla je Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva EK-a u Zagrebu.
Podaci pokazuju da zgrade troše više od 40 posto ukupne energije i proizvode 36 posto emisija CO2. Stoga ih je ključno dekarbonizirati.
Zgrade javne namjene (u državnom, regionalnom ili lokalnom vlasništvu i korištenju) jedna su od ključnih poluga za promjene. Naime, s obzirom na to da je postizanje energetske učinkovitosti zahtjevan i skup proces, građani koji su suvlasnici u višestambenim zgradama nemaju dovoljno znanja ni novca za takve postupke, javlja Zgradonačelnik.hr.
"Obnovljiva energija i pozitivni primjeri su važni - od rata u Ukrajini, rata u Izraelu, teroristički napadi. Lokalna proizvodnja energije nije postala samo pitanje održivosti, nego i energetske neovisnosti svake države. Globalni lanci opskrbe fosilnih goriva sve su rizičniji, stoga je obnovljiva energija temelj stabilnosti", poručio je Holger Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju.
Javni sektor mora biti primjer 'energetske revolucije' i pokazati kako se nešto može i mora napraviti i koje su prednosti toga.
Zagubljena projektna dokumentacija
Priručnik je nastao u koautorstvu s Regionalnim energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ) i u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Zakladom Konrad Adenauer.
K tomu, nastao je višemjesečnim istraživanjem, pisanjem, redigiranjem, recenziranjem, 'peglanjem' stručne tematike kako bi svi djelatnici gradskih uprava, bilo da rade u upravnim odjelima za financije, graditeljstvo, gospodarstvo ili u odjelima za komunalne poslove te imovinu, dobili točnu, provjerenu i stručnu informaciju o načinima i modelima ugradnje sunčane elektrane na krov objekta u vlasništvu grada.
"Naša iskustva, iz prakse, pokazuju da su ključni problemi - zagubljena projektna dokumentacija (nacrti), nepoznate zakupljene snage priključaka na elektroenergetsku mrežu i neriješeni pravno-imovinski odnosi – vlasništvo i legalnost. No, stvari se polako mijenjaju i idu na bolje", kazao je Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja REGEA-e.
