Od 386 projektnih prijedloga, koliko ih je bilo prijavljeno u nešto više od dva mjeseca na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava 'Energetska obnova zgrada javnog sektora', za 30 zgrada neoštećenih u potresima donesene su Odluke o financiranju te im predstoji postupak ugovaranja.
Ukupna alokacija Poziva iznosila je 39,82 milijuna eura. Traženi iznos bespovratnih sredstava bio je gotovo 307,4 milijuna eura, što je čak 772 posto alokacije. Ukupna vrijednost 30 odabranih projekata energetske obnove zgrada javnog sektora iznosi 75,91 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost 37,88 milijuna eura.
"Zbog izuzetno velikog interesa za energetsku obnovu općenito, pa tako i energetsku obnovu zgrada javnog sektora, u okviru Prijedloga dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji je trenutno u fazi završnog usuglašavanja s Europskom komisijom, za postojeće reforme u nadležnosti Ministarstva planira se i nastavak započetih investicija energetske obnove zgrada javnog sektora neoštećenih u potresima, za što je planirana dodatna alokacija u iznosu od 60,18 milijuna eura kojom se predviđa sufinanciranje dodatnih uspješnih projektnih prijedloga u okviru navedenog Poziva", objavljeno je na stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI).
Dubinska obnova
Cilj Poziva bio je provođenje integralne energetske, dubinske i obuhvatne obnove zgrada javnog sektora neoštećenih u potresima u skladu s Programom energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine, koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50 posto (QH,nd) i uštedom godišnje primarne energije od najmanje 30 posto (Eprim) u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga te smanjenjem emisija CO2, što će pridonijeti dekarbonizaciji zgrada.
Od 30 sufinanciranih projekata, dubinska obnova će biti provedena na 26, a obuhvatna na četiri zgrade javnog sektora, javlja MPGI.
Prijavitelji su prepoznali prednosti dubinske obnove koja uz mjere energetske učinkovitosti na ovojnici obuhvaća i one na tehničkim sustavima, što u konačnosti rezultira smanjenjem godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove, kao i obuhvatne obnove koja obuhvaća optimalne mjere unaprjeđenja postojećeg stanja.
Odabrani projekti bilježe prosječnu uštedu godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od 71 posto (QH,nd), dok je prosjek ušteda godišnje primarne energije još veći i iznosi gotovo 94 posto (Eprim).
Obnovljivi izvori
U MPGI-ju istič kako sveobuhvatna obnova, osim mjera energetske obnove (integralne ili dubinske), obuhvaća i one za unaprjeđenje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade kojima će se povećati potresna otpornost zgrade za najmanje 10 posto iznad postojeće, a može obuhvaćati i mjere za povećanje sigurnosti u slučaju požara te one za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. Navedene mjere predviđene su u sva četiri odabrana projekta sveobuhvatne obnove.
Kako se Pozivom podupiralo i korištenje obnovljivih izvora, vrijedi istaknuti kako će na 30 projekata energetske obnove zgrada javnog sektora biti ugrađena čak 64 sustava koji koriste obnovljive izvore.
Projekti energetske obnove zgrada javnog sektora odabrani za sufinanciranje nalaze se u 14 hrvatskih županija. Od toga, sedam zgrada javnog sektora obnovit će se u Osječko-baranjskoj, četiri u Zagrebačkoj te tri u Varaždinskoj županiji. Ostale županije broje po jedan ili dva projekta energetske obnove.
