Predsjednik Xi Jinping obvezao se prošle godine da će Kinu učiniti "ugljično neutralnom" do 2060. godine, a rekao je u prosincu da će povećati udio nefosilnih goriva u primarnoj potrošnji energije na oko 25% do 2030. u odnosu na prethodnu obvezu od 20%. Snaga stavljena u mrežu iz nehidroenergetskih obnovljivih izvora doseći će do 2030. najmanje 25,9%, u odnosu na 10,8% prošle godine, prema nacrtu plana koji je otvoren za savjetovanje do 26. veljače.
Odmak od velikih hidroelektrana
Ciljevi sugeriraju da će se Kina oslanjati na solarnu energiju i vjetar kako bi ispunila svoje ciljeve iz obnovljivih izvora i odmaknula se od građevinskog buma velikih hidroelektričnih projekata posljednjih godina.
U prosincu je Xi također rekao da će Kina povećati svoj instalirani kapacitet vjetra i sunčeve energije na više od 1.200 GW do 2030. godine.
Ciljevi utvrđeni u NEA-inom dokumentu temelje se na procjenama da će ukupna potrošnja energije u Kini doseći 11 bilijuna kWh, a primarna potrošnja energije doseći će 6 milijardi tona standardnog ekvivalenta ugljena do 2030. godine, prema nacrtu politike.
Kineski zakon o obnovljivoj energiji prisiljava lokalne mrežne tvrtke da "u potpunosti preuzmu" svu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.
No, mreže su optužene da daju prednost energiji iz ugljena, a neadekvatan prijenosni kapacitet također je ometao preuzimanje obnovljivih izvora energije.
Kina je 2020. godine izgradila 38,4 GW novih energetskih kapaciteta na ugljen, više od tri puta više od ostatka svijeta, objavljuje Reuters.
