ORaH-ov europarlamentarac Davor Škrlec naglasio je da su to sredstva kojima upravlja isključivo Hrvatska, te da je ta sredstava pametno iskoristiti sinergijski s EU fondovima Horizon 20202, Life i ostalima te ih iskoristiti za održivi razvoj. Naglasio je da su zeleni projekti projekti održivog razvoja kojima je cilj stvoriti dodatnu vrijednost, a ne trošak lokalnoj zajednici, a ekonomska isplativost ne mjeri se samo u gospodarskom razvoju već i u smanjenju štetnih emisija, što povoljno utječe na zdravlje ljudi i lokalno zapošljavanje, u što mnogi u Hrvatskoj neopravdano sumnjaju. Markus Trilling, koordinator za EU fondove organizacije Prijatelji Zemlje/CEE Bankwatch rekao je da se EU fondovi trebaju baviti rješavanjem ekoloških poteškoća, u čemu su nedovoljno ambiciozni, a i same zemlje članice imaju donekle neambiciozne planove trošenja u svladavanje klimatskih ciljeva. Hrvatska planira u periodu do 2020. u klimatski program uložiti 18,6% novca, ili 1,2 mlrd eura, što je nešto manje od planova okolnih zemalja.
Eurozastupnica Monica Vana, aktivna u EU Odboru za regionalnu politiku naglasila je važnost da građani, nevladine udruge i lokalna samouprava bude upoznata s mogućnostima financiranja, te dodala da u svim članicama EU ima problema s korištenje strukturnih fondova, u smislu netransparentnosti i korupcije, što nije isključivo problem Istočne Europe, kako se često misli. Založila se za ravnomjeran razvoj svih zemalja članica, a ne za odvajanje i drugačiji pristup prema bogatima i siromašnima. Na pitanje da komentira činjenicu da je Zagreb kao metropola privukao razmjerno malo novca iz EU fondova Škrlec je odvratio da uspješnost lokalnih razina ovisi o postajanju odnosno nepostojanju strategije na nacionalnoj razini, te da je nužno graditi ljudske potencijale kako bi se novac privukao. "Znam za nekoliko potpisanih ugovora između grada i Zagrebačkog sveučilišta ali ne mogu reći da lokalna samouprava iskorištava u potpunosti intelektualni potencijal sveučilišta", rekao je Škrlec.
