Do kraja ove godine bi trebalo biti završeno mapiranje Hrvatske koje će investitorima ukazivati na lokacije gdje bi mogli brže realizirati svoje projekte sunčanih i vjetroelektrana jer se radi o područjima gdje je utjecaj tih zahvata na okoliš minimalan. Drugim riječima, bit će odmah jasno i koja je područja bolje izbjegavati, jer bi u njima rezvoj projekata mogao biti otežan, odnosno mogao bi zahtijevati kompenzacijske mjere.
To je nedavno najavila Gabrijela Šestani, načelnica Sektora za prirodu Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, sudjelujući na okruglom stolu u Zagrebu. U pitanju je projekt službenog naziva Izrada karata ranjivosti prostora za smještaj sunčanih i vjetroelektrana u prostoru Republike Hrvatske – Tehnička podloga za identifikaciju i odabir potencijalnih ‘područja ubrzanja obnovljivih izvora energije’ za sunčane elektrane i vjetroelektrane, a njegov naručitelj i partner je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Na dodatan upit FORBES Hrvatska o tom projektu, iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode su odgovorili da je cilj „izrada karata ranjivosti prostora za smještaj sunčanih i vjetroelektrana koje bi poslužile kao tehnička podloga za identifikaciju potencijalnih ‘go-to’ područja za razvoj projekata sunčanih elektrana i vjetroelektrana, kao i svim dionicima u sektoru obnovljivih izvora energije kao smjernice za prostorno planiranje odnosno razvoj prijekata vjetroelektrana i sunčanih elektrana“.
Glavni korisnici takvih karata bit će javna uprava i izrađivači prostornih planova, ali i investitori. Inače, karte ‘go to’ lokacija je još 2022. godine na okruglom stolu udruge Biom o primjeni EU Zelenog plana najavio Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, rekavši da na njima sunčane elektrane i vjetroelektrane neće biti „u sukobu s pticama i šimišima“. Uzgred, procedura dolaska do ekoloških dozvola u Hrvatskoj je četiri do šest puta duža od zakonskih propisanih granica.
