Na Svjetski dan obnovljivih izvora energije Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) objavio je objedinjeno Izvješće o elektroenergetskim kretanjima u 2023. godini, s prikazom razvoja od 2016. do 2023. godine, usporedbom 2022. i 2023. godine te preporukama i predviđanjima za 2030. godinu.
Potrošnja električne energije u promatranom razdoblju 2016.-2023. rasla je za samo 0,55 %, a usporile su je krize i slab gospodarski rast. Hrvatski energetski proizvodni miks je zaista među najzelenijima u Europi: na prvi dan ove godine instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj iznosila je 5.128 MW od čega je obnovljivih 77,6 %, a neobnovljivih samo 22,4 %. Zbog razvoja obnovljivih izvora energije, raspoloživa električna energija u promatranom razdoblju bilježi rast nešto veći od jedan posto, odnosno +117,35 GWh godišnje.
Dominacija zelenoga
Rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u periodu 2016.-2023. bio je značajan i najveći od svih tehnologija u promatranom razdoblju. Trend rasta proizvodnje svih OIE iznosio je +338,88 GWh godišnje ili +14,42 %. Prosječni udio dekarbonizirane energije u proizvodnji elektrana u RH u promatranom razdoblju iznosio je čak 62,2 %.
Najveći porast bilježe vjetroelektrane, +221,43 GWh godišnje. Slijede termoelektrane i kogeneracije na obnovljive izvore s 88,76 GWh godišnje, Sunce je osiguralo novih 21,04 GWh godišnje a geotermal je dao novih 7,65 GWh godišnje. Zahvaljujući ulasku obnovljivih izvora u pogon mijenja se i struktura proizvodnje s tendencijom rasta obnovljivih i smanjenja neobnovljivih izvora. Udjeli pojedinih tehnologija u promatranom razdoblju imaju sljedeći godišnji trend - udio ostalih obnovljivih izvora energije povećava se za 1,72 %, udio hidroelektrana smanjuje se za 1,30 % dok se udio neobnovljivih izvora smanjuje za 0,42 %.
Manji uvoz i rast domaće proizvodnje
U strukturi raspoložive energije najuočljivije su promjene u rastu obnovljivih izvora i smanjenju uvoza električne energije. Raspoloživa energija hidropotencijala u promatranom razdoblju varirala je od 28,2 % do čak 41,1%, što je rekord postignut lani. Udio ostalih OIE s 8,2% 2016. povećao se na 19,3% lani. Ostvareni trend rasta u proizvodnji iznosio je +565,76 GWh godišnje ili prosječno 4,51 %.
Zbog okolnosti na tržištu električne energije i potreba uravnoteženja bilance, u razdoblju 2016.-2023. uočava se rast proizvodnje električne energije iz termoelektrana i kogeneracija na fosilna goriva za 143,50 GWh godišnje ili +3,21 %. Trend pada proizvodnje električne energije iz crpljene vode RHE iznosio je -13,07 GWh godišnje ili -10,70 %. Zbog razvoja europskog tržišta došlo je do velikog rasta prometa električne energije za 3,59 %.
Izvještaj zaključuje da Hrvatska mora nastaviti raditi na ispunjavanju ciljeva zadanih za 2030., do kada bi u vjetroelektranama mogla imati instaliranih 2000 MW, dok u sunčanim elektranama imamo potencijal i interes investitora za 4000 MW iako, s obzirom na trenutne administrativne prepreke, u predviđanjima drže konzervativnu projekciju prema kojoj bi se do 2030. godine realiziralo 2000 MW sunčanih elektrana. Reforma postupaka izdavanja dozvola te dogradnja prijenosne mreže i sustava za uravnoteženje i pohranu energije ostaju ključni prioriteti za razvoj obnovljive energije u cjelini.
Potencijali se neće do kraja ostvariti
U kontinentalnom dijelu Hrvatske iz Udruženja drže da je potrebno revitalizirati i potaknuti značajniji rast novih bioplinskih elektrana koje će brzo i fleksibilno moći odgovoriti na volatilnost proizvodnje sunčanih elektrana i vjetroelektrana. Prema procjenama, do 2030. godine kapacitet bioplinskih postrojenja može se podići na svega 60 MW, s time da će gotovo sva nova postrojenja biti na biootpad, a veliki dio kapaciteta će se prebaciti na proizvodnju biometana (sukladno ciljevima EU-a od 32 milijarde kubičnih metara biometana do 2030.). Bioplinska postrojenja bit će isplativa jedino uz subvencije.
Postrojenja na biomasu do 2030. godine neće ostvariti rast ako se ostatke od drvne mase ne proglasi strateškom sirovinom kako bi Hrvatska mogla iskoristiti potencijal koji ima u tom sektoru, a koji ne kontrolira. Radi se o postrojenjima koja su zelena i stabilna te vrlo brzo mogu reagirati na nestabilnosti u elektroenergetskom sustavu. Također lako ostvaruju koncept kružnog gospodarstva te višestrukom namjenom mogu proizvoditi električnu i toplinsku energiju, koristeći pritom otpadne sirovine koje nastaju u drvnoj industriji, a sve češće i nakon olujnih nevremena.
Neobjavljivanje natječaja za tržišnu premiju za razdoblje 2021.-2023. godine izravno je utjecalo na geotermalne projekte koji ovise o programu državnih potpora jer zahtijevaju velika kapitalna ulaganja u početnoj fazi istraživanja koja je jako rizična. Procjene udruženja je da će, uz trenutno instalirane kapacitete od 10 MW, do 2030. ukupno biti instalirano 143 MW.
Još su uvijek neiskorišteni potencijali u plutajućim solarnim i vjetroelektranama. OIEH je definirao područja u Jadranu najpogodnija za proizvodnju električne energije. Identificirali su više od 29.000 kvadratnih kilometara raspoloživog područja za obnovljive izvore energije na moru. Mogućnost je to za razvoj 25 GW pučinskih vjetro i solarnih elektrana i to samo u sjevernom Jadranu, na području s niskim utjecajem na okoliš., a tu su i agrosloari. Više pročitajte ovdje.
