Računi za električnu energiju i plin u Europskoj uniji umanjeni su u drugoj polovici 2023., nakon povećanja koje je počelo prije ruske agresije na Ukrajinu i vrtoglavo raslo do 2022. godine.
Drugim riječima, prosječne cijene koju su za električnu energiju plaćala kućanstva u EU-u u drugoj polovini 2023. pale su (28,5 eura za 100 kW h) u usporedbi s prvom polovinom (29,4 eura) te su blago porasle u usporedbi s drugom polovinom prošle godine (28,4 eura).
Prosječna cijena plina za kućanstva pak u drugoj polovici 2023. smanjena je (11,3 eura za 100 kW h) u usporedbi s prvom polovicom godine (11,9 eura) i drugom polovicom 2022. (11,4 eura), javlja statistički ured EU-a Eurostat.
Rast u Nizozemskoj
Podaci također pokazuju kako su cijene električne energije za kućanstva pale u 13 zemalja EU-a i porasle u ostalim državama u drugoj polovici 2023. u usporedbi s drugom polovicom 2022. godine. Za potrošače koji nisu u kategoriji kućanstvo cijene su tijekom drugog polugodišta 2023. pale u 17 zemalja, što je rezultiralo padom za 4,6 posto u EU-u.
Ako se promatraju nacionalne valute, najveći rast od 86 posto zabilježen je u Nizozemskoj. Veliki rast zabilježen je i u Češkoj (za 83 posto), Poljskoj (za 35 posto) i Njemačkoj (za 20 posto).
Naprotiv, pad cijena električne energije za kućanstva zabilježen je u Danskoj (za 39 posto), Španjolskoj (za 30 posto) i Švedskoj (za 20 posto).
Izraženo u eurima, prosječne cijene električne energije za kućanstva u drugoj polovici 2023. bile su najniže u Mađarskoj (11,3 eura za 100 kW h), Bugarskoj (11,9 eura) i Malti (12,8 eura), a najviše u Njemačkoj (40,2 eura), Irskoj (37,9 eura) i Belgiji (37,8 eura).
Hrvatska kućanstva u promatranom razdoblju prosječno su plaćala 14,8 eura za 100 kW h električne energije. Ta je cijena nepromijenjena u odnosu na drugu polovinu 2022. godine.
Pri dnu ljestvice
Zatim, izvijestio je Eurostat, cijene plina za kućanstva pale su u drugoj polovici 2023., uglavnom zbog nižih troškova energije te u manjoj mjeri zbog poreza koji se postupno vraćaju na pretkrizne razine nakon smanjenja u 2022. godini. Za potrošače koji nisu u kategoriji kućanstvo, smanjenja cijene plina bila su izraženija u drugoj polovici prošle godine.
Između druge polovice 2022. i istog razdoblja u 2023. cijene plina (izražene u nacionalnim valutama) najviše su porasle u Litvi (za 68 posto). S druge strane, najviše su pale u Danskoj (za 39 posto). Za potrošače u kategoriji kućanstvo ukupno je 12 zemalja zabilježilo poskupljenja, dok je ostalih 12 članica koje koriste plin zabilježilo pad cijena. U industrijskom dijelu, sve su zemlje osim tri prijavile pad, što ukazuje na jasan silazni trend razina cijena plina.
Zatim, slijede Poljska (za 32 posto), Slovačka i Njemačka (obje s rastom za 22 posto), dok su Grčka (za 42 posto), Danska (za 41 posto) i Bugarska (za 40 posto) imale najveći pad cijena plina.
Izraženo u eurima, prosječne cijene plina za kućanstva u prvoj polovici 2023. bile su najniže u Mađarskoj (3,3 eura za 100 kW h), Hrvatskoj (4,6 eura) i Rumunjskoj (5,6 eura), a najviše u Švedskoj (20,7 eura), Irskoj (16,4 eura) i Nizozemskoj (24,8 eura).
