Najveća tvrtka za izgradnju obnovljivih izvora energije u Europi, Statkraft, revidirala je svoje planove za budućnost, očekujući da će izgraditi manje novih kapaciteta nego je prethodno planirano.
Statkraft sada planira izgraditi između 2 i 2,5 GW kopnenih vjetroelektrana, solarnih i baterijskih skladišta godišnje od 2026., što je pad od prethodnog godišnjeg ciljnog raspona između 2,5 i 3 GW. Ciljevi za offshore vjetar također su revidirani, s ukupno 10 GW do 2040. na između 6 i 8 GW. Uz to, Statkraft namjerava izaći iz poslovanja s daljinskim grijanjem te naći investitora za svoju kompaniju za proizvodnju biogoriva Silva Green, kao i za tvrtku koja posluje s punjačima električnih vozila. Umjesto toga, Statkraft svoj kapital namjerava okrenuti hidroelektranama i tržišnim aktivnostima.
Gotovo svi glavni igrači u području vjetra i solarne energije promijenili su svoje ciljeve rasta posljednjih mjeseci kao reakciju na tržišne trendove u svojoj industriji. Razlozi za reviziju planova su veći troškovi i niže cijene električne energije koje ugrožavaju isplativost ovih projekata.
Sve izazovniji tržišni uvjeti
“Tranzicija s fosilnih na obnovljive izvore energije događa se sve bržim tempom u Europi i ostatku svijeta. Međutim, tržišni uvjeti za cjelokupnu industriju obnovljive energije postali su izazovniji”, rekla je izvršna direktorica Birgitte Ringstad Vartdal, prenosi Financial Times.
Europske države bile su u velikom porastu izgradnje vjetroelektrana i sunca, ali to je imalo jedan utjecaj na cijene električne energije koji mnogi očito nisu predvidjeli. Naime, to je dovelo do snižavanja cijena tijekom sati kada postoji obilje vjetra i/ili solarne proizvodnje, čak ih je spustilo ispod nule.
Tijekom protekle godine europska veleprodajna tržišta električne energije sve su češće bilježila negativne cijene, što je postalo problem za proizvođače koji ne mogu prilagoditi svoju proizvodnju potražnji, u situaciji nedovoljne pohrane energije.
Osim negativnog trenda cijena električne energije, troškovi proizvodnje za vjetar i solar i dalje su visoki jer su kamatne stope i dalje visoke, što čini zaduživanje skupljim. S nižim profitnim maržama koje su "pojele" negativne cijene električne energije, ovo je stvorilo prilično izazovno okruženje cijeloj industriji.
