Naknade za zbrinjavanje solarnih panela ugrožavaju profitabilnost solarnih ulaganja

Autor: B.K. Objavljeno: 16.04.2025. 🕜 10:07 Lokacija: Zagreb
  • Fotonaponski i solarni toplinski sustavi na krovu obiteljske kuće (izvornik: loraks / Shutterstock, 2011.)

• Sunčeva energija, fotonaponski sustavi, sunčane elektrane, solarni toplinski sustavi
    Izvor: loraks / Shutterstock

Naknade u EU zemljama su u rasponu od 50 do 150 eura po toni, a u Hrvatskoj 300 eura

"Hrvatska naplaćuje naknadu za zbrinjavanje solarnih panela, kao elektroničkog otpada, u iznosu od 300 eura po toni što je i do šest puta više u odnosu na druge zemlje Europske unije, čime se usporava razvoj korištenja solarne energije za proizvodnju električne energije", izjavio je Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska.

Problem je i način obračuna ove naknade na ime elektroničkog otpada koja se naplaćuje jednokratno na solarne panele, kao i to što Hrvatska nema sustav za prikupljanje i reciklažu solarnih panela, kazao je Rörig za Balkan Green Energy News.

Njegova nedavna objava na društvenoj mreži LinkedIn u kojoj je napisao da u Hrvatskoj visoke naknade i regulatorne prepreke ograničavaju razvoj solarne energije izazvala je dosta pažnje u javnosti. Naknada za upravljanje elektroničkim otpadom od 0,30 eura po kilogramu (300 eura po toni) ugrožava, kako je istaknuo, profitabilnost ulaganja u solar. Naknade u drugim EU zemljama, poput Nizozemske, Belgije, Slovenije i Mađarske, u rasponu od 50 do 150 eura po toni.

Naknada se plaća na osnovi ukupne težine solarnog panela, ovisno o tipu i dimenzijama, u svakom slučaju, kako kaže, više od 20 kilograma po jednom panelu. Još više zabrinjava nerazmjerno oporezivanje jer se 80-90 posto mase solarnog panela sastoji od materijala koji se lako recikliraju i nisu klasificirani kao e-otpad, ali se naknada naplaćuje na ukupnu težinu.

“Ovaj pristup obeshrabruje ulaganja, usporava napredak Hrvatske ka energetskoj tranziciji i proturječi ciljevima zemlje za smanjenje emisija i povećanje energetske učinkovitosti. Praktični primjer zašto solarna energija čini manje od 2 posto energetskog miksa Hrvatske – daleko ispod njenog pravog potencijala”, naveo je Rerig koji je predložio smanjenje takse na solarne panele, ali i suspendiranje obveze plaćanja dok funkcionalni sustav za zbrinjavanje ne bude uspostavljen. 

"Postoje pozitivne naznake da će naknada biti smanjena i da će sustav biti uspostavljen. Vjerujemo da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prepoznao potrebe industrije”, rekao je Rörig.

TAGOVI