Energetska tranzicija koja se ubrzano provodi širom svijeta ključna je za ostvarenje ciljeva smanjenja emisije CO2 i usmjeravanja prema održivoj i samodostatnoj energetskoj proizvodnji. Na regionalnoj i lokalnoj razini, gradovi poput Zagreba imaju priliku postaviti temelje za održivu budućnost, što je bila jedna od tema četvrte po redu i posljednje radionice „Lokalni deal - globalni cilj“, održane jučer upravo u Zagrebu u organizaciji Energetike Marketing.
Ova je radionica u Hotelu Antunović okupila neke od ključnih aktera i stručnjaka koji istražuju kako lokalne zajednice mogu ubrzati transformaciju energetske infrastrukture i sustava, koristeći obnovljive izvore energije, modernizirane tehnologije i inovativna rješenja.
Iako o Zagrebu razmišljamo kao o gradu kontinentalne klime, on je danas zapravo u mediteranskom okruženju gdje se zagrijava 20 posto više nego što je slučaj u unutrašnjosti kontinenta. To traži suočavanje s jedinstvenim klimatskim izazovima o čemu je govorio Filip Ćurko iz Gradskog ureda za gospodarstvo.
Do 2030. sva vozila ZET-a postaju električna
Jedno od ključnih rješenja koje je Grad Zagreb implementirao je snažna solarizacija koja je čak četiri puta veća nego ranije. Ćurko naglašava kako su već potpisani ugovori za instalaciju novih 20 megavata solarnih sustava na školama i vrtićima, a cilj je ubrzati implementaciju obnovljivih izvora na više od 200 objekata u sljedeće dvije godine.
Ova solarna inicijativa, uz elektrifikaciju vozila u javnom prijevozu - s planom do 2030. godine da sva vozila ZET-a postanu električna - predstavlja ključni korak prema energetskoj tranziciji u Zagrebu.
Također, energetska obnova zgrada javne namjene predstavlja dugoročnu strategiju za smanjenje potrošnje energije za 70 posto, uz smanjenje CO2 emisija za 80 posto. S obzirom na to da je Zagreb već sada drugi najzeleniji grad u EU, s 20.000 posađenih stabala, jasno je da se grad opredjeljuje za zelenu budućnost.
Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika naglasio je važnost povezivanja kako bi se smanjili troškovi i povećala efikasnost. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, mali poduzetnici suočavaju se s velikim izazovima, ali povezivanjem mogu stvoriti zajedničku snagu i ostvariti bolje uvjete za ulaganje u zelene tehnologije. Podobnik je istakao da je nužno promijeniti "mindset", kako bi mali poduzetnici shvatili da zajedničkim naporima mogu ostvariti konkurentske prednosti na tržištu.
Pred zajednicama brojni izazovi
Ernest Vlačić iz Novamina centra inovativnih tehnologija govorio je o važnosti holističkog pristupa u energetskoj tranziciji na lokalnoj razini, te jasnog definiranja faktora uspješnosti lokalne zajednice (KPI). On je istaknuo kako EU već priprema 2 bilijuna eura za zelenu tranziciju do 2030. godine, a identičan iznos bit će dostupan i na nacionalnoj razini. Tranzicija prema obnovljivim izvorima poput solarnih i vjetroturbina ubrzano raste, ali pred zajednicama stoje i brojni izazovi, uključujući financiranje, regulatorne okvire, infrastrukturalne prepreke i nedostatak stručnosti.
Vlačić također naglašava kako se sve više razmatraju alternative poput malih nuklearnih elektrana, čime bi se osigurao stabilniji energetski sustav.
Tomislav Antić s FER-a predstavio je vrlo zanimljiv sustav za koordinirano pružanje fleksibilnosti elektroenergetskom sustavu, koristeći napredne tehnologije i algoritme za optimizaciju potrošnje energije u kućanstvima. Ovi sustavi omogućuju dinamičko upravljanje potrošnjom, čime se povećava isplativost solarnih sustava i smanjuje opterećenje na mrežu tako da se električna energija troši u isto vrijeme kad se proizvodi. U tu svrhu na FER-u imaju laboratorij koji simulira potrošnju kućanstava, provode se detaljna mjerenja i razvijaju algoritmi kroz strojno učenje koje je vrlo uspješno u predviđanju ponašanja korisnika na temelju prikupljenih podataka.
Antić je također rekao jednu vrlo zanimljivu stvar, a to je da osobno vjeruje da je budućnost u dinamičkim cijenama energije.
- Sada je na snazi dvotarifni sustav koji nema smisla kad su solari u pitanju. Zašto plaćati skuplje kada imate višak struje u sustavu? Primjena algoritama tu bi mogla pomoći jer je isplativost puno veća – uvjeren je Antić.
Vodik kao niskougljična alternativa
Geotermalna energija također se pokazuje kao važan izvor zelene tranzicije, no koja je često zapostavljena nauštrb drugih rješenja kao što su solari ili vjetroelektrane. Marija Macenić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, predstavila je istraživanja o stvarnom plitkom i dubokom geotermalnom potencijalu šireg područja Zagreba koja pokazuju veliki potencijal geotermalnih sustava za grijanje i hlađenje. Posebno je istaknula da investitori često nemaju alate za donošenje optimalnih odluka. Iako geotermalna energija nije široko iskorištena, ona nudi značajnu priliku za održivu energetsku opskrbu, a kasnije je istaknuto kako to može biti slučaj i kada je riječ o integraciji s postojećim centralnim sustavima grijanja.
Dinko Đurđević iz tvrtke Green Sustainable Solutions govorio je o potencijalu vodika kao niskougljične alternative fosilnim gorivima u urbanim sredinama. Proizvodnja vodika moguća je elektrolizom ili rasplinjavanjem otpada (WtH), te predstavlja jednu od ključnih tehnologija za smanjenje emisije ugljičnog dioksida budući da je riječ o niskougljičnoj alternativi fosilnim gorivima.
Iako još uvijek postoji skepticizam u pogledu široke primjene vodika, Đurđević je naglasio da je decentralizacija proizvodnje energije, koju omogućava vodik, veliki korak prema energetskoj neovisnosti budući da u tom slučaju više nema koncepta centralne elektrane.
U nastavku radionice Antonio Petrak predstavio je rješenja tvrtke Weishaupt iz Njemačke, koja se, među ostalim, bavi energijom zraka i vode, geotermalnog tla, kao i solarnim termalnim sustavima za zagrijavanje potrošne sanitarne vode. Kao posebna novost istaknuta je nova verzija plinskih kondenzacijskih kotlova učinka 15, 25 i 32 kW koji su pripremljeni za rad s 100 postotnim vodikom, te s potpuno revidiranim sustavom upravljanja i zaslonom osjetljivim na dodir.
Boris Makšijan iz Ministarstva gospodarstva predstavio je novosti vezane uz zakon o tržištu toplinske energije. Istaknuo je kako sredstva iz fondova EU nisu "dostupna" u klasičnom smislu te riječi – ona se mogu ostvariti isključivo ispunjavanjem jasno propisanih kriterija i obveza. Istakao je kako se to često zanemaruje, no bez toga nema niti povlačenja sredstava.
Među novim zahtjevima posebno se izdvajaju obaveze za jedinice lokalne samouprave: one s više od 35.000 stanovnika dužne su izraditi planove za grijanje i hlađenje, u skladu s uvjetima propisanim zakonodavstvom koje uređuje područje energetske učinkovitosti.
Kirin: "U Hrvatskoj se teško snalazimo s propisima"
Posebno je bilo zanimljivo na okruglom stolu o najboljoj praksi, ali i problemima s kojima se susreće lokalna zajednica.
Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, među ostalim, govorio je o elektrifikaciji željezničkih pruga, uz naglasak na rekonstrukciju pruge Virovitica–Varaždin, koja će postati povezana s akumulatorskim vlakovima za putnički promet. Osim toga, Kirin je istaknuo važnost modernizacije sustava centralnog grijanja i korištenja geotermalnih izvora u gradovima poput Virovitice, koji su već ostvarili značajan napredak u smanjenju CO2 emisija.
Kirin je najavio i podršku električnim rotacijskim garažama, kojima će se smanjiti površina za parkiranje, te povećati zelene površine u Virovitici. Također se požalio na provedbu zakona, te ocijenio da se u Hrvatskoj "vrlo teško snalazimo u propisima".
"Volio bi da zakone pišu inženjeri, da sve bude kristalno jasno", kazao je Kirin.
Vjekoslav Jukić iz Ministarstva gospodarstva istaknuo je da je rat u Ukrajini doveo do revizije EU legislative, pri čemu je naglasak sada na vodiku i obnovljivim izvorima u prometu.
"Moramo razviti distribuciju i proizvesti ogromne količine, ali vodik ima potencijala. Uvoz energije nas čini geopolitički ovisnima, a ovo je prilika", kazao je Jukić i dodao:
"Treba postići da ljudi žele investirati u nove tehnologije, zato da cijela priča bude financijski održiva. Kad smo krenuli, bilo je malo solara, sada ih je više. I sustav se mora mijenjati. Mreža koja je napravljena za nekoliko velikih elektrana, sada se treba mijenjati u mrežu s puno malih mjesta proizvodnje."
Aleksandar Halavanja iz Fonda za zaštitu okoliša ustvrdio je da novaca nikada nema dovoljno, te da razni pozivi Fonda uvijek brzo planu. Na pitanje da li se razmišlja o promjeni postojećeg modela Halavanja je odgovorio potvrdno, no nije iznosio detalje kazavši kako je riječ o nečemu što je u tijeku. Najavio je poticaje za električna vozila u lipnju u iznosu od 21 milijun eura, a druga runda, kazao je, planirana je za jesen.
