Novi obračun za preuzimanje energije u mrežu iz malih postrojenja na obnovljive izvore, u pravilu sunčanih elektrana, značajno ide u korist opskrbljivača električnom energijom, a zanemaruje potrebe vlasnika postrojenja. Uz to, u prijedlogu novog Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, za koji je 14. ožujka završila javna rasprava, stoji i kako bi se krajnji kupci s vlastitom potrošnjom trebali izjednačiti s onima koji imaju postrojenja za samoopskrbu. Svi ti prijedlozi mogli bi usporiti solarizaciju Hrvatske koja je u posljednjih nekoliko godina uspjela uhvatiti zamah. Na to je sve upozorio prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju na upravo održanoj godišnjoj skupštini Udruge.
Ukupna snaga sunčanih elektrana u Hrvatskoj dosegnula je 830 MW, no to je još prilično malo u usporedbi s nekim drugim zemljama, osobito onima koje nemaju toliko obilje Sunčeve energije. Tako je Hrvatska sa svega 100 W u sunčanim elektranama po stanovniku na začelju Europske unije (25. od 27 zemalja), dok prva na toj ljestvici, Nizozemska ima čak 1467 W po stanovniku.
Iako se na prvi pogled može činiti nelogičnim činjenica da se teži povećavanju vlastite potrošnje i smanjivanju isporuke energije iz malih sunčanih elektrana u mrežu, zapravo je to u skladu s novim europskim propisima. Naime, teži se upravo tome da se što više energije proizvedene na lokaciji troši upravo za vlastite potrebe i da se manje opterećuje energetska mreža. To je pojasnio prof. dr. sc. Damir Dović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i predsjednik HSUSE-a u ranijem mandatu. "Cilj je decentraliziranje energetskih sustava, tj. motiviranje ljudi da se proizvedena energija troši na lokaciji," naglasio je i dodao kako to stoji u novim europskim direktivama, osobito u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (EPBD). Ipak, time se ne ide na ruku toplinarskim sustavima, čak i onima koji koriste Sunčevu energiju (kakvi su česti, npr. u Danskoj, a u Hrvatskoj za sada postoje u Slavonskom Brodu i Vukovaru).
Kako je još spomenuo prof. Dović, analiza koja je nedavno provedena na FSB-u pokazala je da najveći potencijal za uštede pokazuje kombinacija Sunčeve i energije iz zraka, vode ili tla, dakle dizalice topline (bez obzira na to koji se toplinski izvor koristi) za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode u kombinaciji sa sunčanom elektranom na krovu.
