Istraživanje koje je ovaj tjedan tijekom Generalne skupštine UN-a objavila Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) na Globalnom samitu o obnovljivim izvorima pokazalo je da je s povećanjem snage postrojenja za obnovljive izvore koja je postavila rekord od 473 GW u 2023., četiri petine novih obnovljivih projekata na razini komunalnih tvrtki imalo niže troškove od sličnih alternativa na fosilna goriva.
Utvrđeno je kako je cijena energije iz fotonaponskih sustava strmoglavo pala na oko 0,04 dolara po kilovatsatu (kW h ) u samo jednoj godini, što ju je u 2023. učinilo za 56 posto jeftinijom od fosilnih goriva, pa čak i od nuklearne energije.
Procjenjuje se da ukupna ušteda na energiji iz obnovljivih izvora od početka dvijetisućitih godina iznosi do 409 milijardi dolara.
"Zahvaljujući jeftinim obnovljivim izvorima na globalnom tržištu, kreatori politika imaju trenutačno rješenje za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, ograničavanje gospodarske i društvene štete od korištenja energije s intenzivnim ugljikom, poticanje gospodarskog razvoja i iskorištavanje prednosti energetske sigurnosti", izjavio je glavni direktor IRENA-a Francesco La Camera.
Ostvarenje cilja utrostručenja obnovljivih izvora znači da globalni obnovljivi kapaciteti moraju doseći 11,2 TW do 2030. godine. To znači da se u prosjeku mora dodavati 1044 GW godišnje do kraja desetljeća. Prema ovom planu, 8,5 TW dolazilo bi samo od Sunčane energije i kopnenih ('onshore') vjetroelektrana, prema IRENA-inim podacima.
Cilj utrostručenja može biti ostvaren jedino ako istovremeno možemo i pohranjivati energiju nastalu iz obnovljivih izvora.
Fosilni ekvivalenti
Važna je stoga napomena IRENA-e da su troškovi projekta pohrane pali za 89 posto između 2010. i 2023., olakšavajući integraciju visokih udjela fotonaponskih i vjetroelektrana tako što pomažu u rješavanju izazova mrežne infrastrukture.
Globalni ponderirani prosječni trošak električne energije iz novih projekata obnovljivih izvora u većini tehnologija lani je pao. Za sunčane elektrane pad je iznosio 12 posto, za 'onshore' tri posto te, primjerice, za pučinske ('offshore') vjetroelektrane sedam posto.
U gospodarstvima izvan OECD-a, gdje potražnja za električnom energijom raste i potrebna su nova postrojenja, projekti proizvodnje obnovljive energije s nižim troškovima od ekvivalenata na fosilna goriva za njihovu zemlju i regiju značajno će smanjiti troškove elektroenergetskog sustava tijekom životnog vijeka njihova rada.
Azija je 2023. zabilježila najveću kumulativnu štednju u razdoblju od 2000. do 2010. godine, procijenjenu na 212 milijardi dolara, a slijede ju Europa s 88 milijardi dolara i Južna Amerika s procijenjenih 53 milijarde dolara.
Proizvodnja obnovljive energije postala je zadani izvor najjeftinije nove proizvodnje električne energije, javlja Hinin specijalizirani portal Zelena Hrvatska.
Više o Izvješću 'Troškovi proizvodnje obnovljive energije u 2023. godini' moguće je pročitati OVDJE.
