U duhu jačanja suradnje s gospodarstvom, zagrebački Agronomski fakultet organizirao je prošli tjedan stručni skup naziva „Primjena agrosolara u poljoprivredi“ na kojem je multidisciplinarni tim predavača studentima predstavio najnovija saznanja o ovoj temi. Agrosolari imaju funkciju agrotehničke mjere i kao takve ih treba planirati, razvijati i implementirati prilagođeno mikroklimatskim uvjetima te potrebama pojedinačnih vrsta i sorti, naglašeno je na konferenciji.
Prof. dr. sc. Marko Karoglan, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, prikazao je iskustva s juga Italije gdje agrosolari imaju pozitivan utjecaj na usporavanje dinamike dozrijevanja grožđa što je vidljivo na uzgoju sorti Traminan i Primitivo. Pozitivne primjere ima i sjever Italije gdje se uzgoj pod agrosolarima pokazao manje stresnim za sortu Corvina u odnosu na uzgoj bez njihove zaštite od prekomjernog sunčevog zračenja. Južna Francuska ima odlične rezultate sa sortama Piolenc i Tresserre koje su pod agrosolarima imale povoljniju temperaturu i značajno smanjenu evapotranspiraciju, 37 do 62 posto ovisno o godini. Uz to, nije bilo detektiranih opeklina od sunca, a zabilježen je urod veći za 10 do 45 posto, ovisno o godini.
Kvalitetnije grožđe
Na kraju svoje prezentacije Karoglan je zaključio: „S agrosolarima grožđe bi dozrijevalo u prihvatljivijim kalendarskim rokovima, kemijski sastav bi mu bio uravnotežen, bilo bi manje opeklina na grožđu i lišću, a bila bi i manja potreba za navodnjavanjem jer bi vlaga u tlu bila sačuvana. Broj vinogradarskih površina u Hrvatskoj opada i možda možda bi upravo uz pomoć agrosolara mogli očuvati vinogradarsku proizvodnju.“
Riječi je bilo o agroekološkim uvjetima i njihovom utjecaju na kvalitetu ploda voćki. Zadnjih godina je prisutan nedostatak vode tijekom vegetacije, a voda čini 80% do 90 % mase ploda. Manje vode dovodi do manjeg ploda i manjeg uroda, a time i manje zarade te ekonomske održivosti poljoprivrednika. Obilne oborine koje se sruče nakon sušnih razdoblja tlo ne može upiti što uzrokuje njegovu eroziju. Naveden je primjer nasada maline u Nizozemskoj gdje agrosolari štite od tuče, mraza i zadržavaju potrebnu temperaturu te njihova primjena rezultira odličnim prinosom.
Potrebna su istraživanja
„Agrosolari bi mogli puno pomoći u suočavanju sa sve težim agroekološkim uvjetima, ali važno je istražiti kako utječu na različite vrste i sorte te prilagoditi tehnologiju njihovim potrebama. Važno je da se ne naruši poljoprivredna proizvodnja nego da se voćka zaštiti i iskoriste pozitivni utjecaji agrosolara. Tu je izuzetno važna suradnja energetičara i agronoma“, zaključio je Izv. prof. dr. sc. Goran Fruk sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Svoja iskustva predstavili su i predstavnici Energovizije, koja poljoprivrednicima pomaže u razvoju projekata.
Bila je ovo prilika u kojoj su studenti Agronomskog fakulteta čuli recentne informacije koje se razmjenjuju na stručnim konferencijama, ali i postavili zanimljiva pitanja. Kako rascjepkanost poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj utječe na primjenu agrosolara, na koji način agrosolari utječu na bioraznolikost, kako poljoprivrednom mehanizacijom prolaziti između solarnih panela, koliki je njihov vijek trajanja, kako se održavaju i čiste od peludi, kako se financiraju projekti agrosolara i kakav je povrat investicije.
