Iz uvoznice - izvoznica
Predstavljeni „Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj“ analizira postojeće stanje elektroenergetskog sustava te ukazuje na glavne prepreke koje usporavaju integraciju obnovljivih izvora energije i predlaže mjere za njezino ubrzanje kako bi od države, koja svakodnevno uvozi oko 30 % električne energije, Hrvatska postala država izvoznica zelene električne energije. Sada zelena energija u ukupnoj proizvodnji učestvuje s gotovo 50%, a cilj je da do 2030. to bude 61%, s tendencijom da sustav do sredine stoljeća bude ugljično neutralan. HOPS-ova mrežna infrastruktura prosječno je starija od 40 godina te omogućava priključak do 2.500 MW OIE, ovisno o lokacijama i snagama elektrana. Do 2030. očekuju se ulaganja više od 9 mlrd. kn u visokonaponsku mrežu dok HEP ODS namjerava uložiti 12 mlrd kn. Glavnina izvora sredstava za te investicije čini mrežarina, a tek 10-ak postotaka EU sredstva.
Državni tajnik Ivo Milatić u uvodnom govoru istaknuo je da država očekuje da se razvoj projekata provodi zajedno s gradnjom izdržljivije elektroenergetske mreže, te korištenjem umjetne inteligencije za dispečiranje. Investitorima je kazao da mogu računati da im je državna administracija na raspolaganju da im pomogne te ih je pozvao da se do sredine ožujka prijave za energetsko odobrenje, kako bi projekti bili realizirani u roku od pet godina.
Ogroman interes investitora
Jedan od autora studije, Igor Kuzle s FER-a naglasio je da u HOPS-u postoji interes za priključenjem više od 12 GW projekata, dok je kod HEP ODS-a to 1,7 GW. Glavnina interesa za nove obnovljivce locirana je na dvjestotinjak četvornih kilometara u dalmatinskom zaleđu dviju županija, gdje je iskazan interes za priključak više od 8 GW snage, što stvara strašan pritisak na mogućnosti priključenja. Realizacija OIE je do sada bila relativno slaba, jer na mreži je 1.000 MW izgrađenih u desetak godina. U periodu 2022.-2023. plan je da se na sustav priključi 389 MW vjetroelektrana i barem 20 MW fotonaponskih elektrana. Samo s tim Hrvatska je ispunila svoj Nacionalni energetski klimatski plan do 2030. Sljedećih godina očekuje se nagli rast fotonaponskih elektrana različitih snaga. Za mogućnosti priključenja nema jednoznačnog riješenja. U Akcijskom planu stručnjaci su predložili velik broj scenarija za bolji prihvat OIE u mrežu te su preporučili da se napusti duboki model pojačanja mreže te da se uvede jediničnu naknadu po instaliranom kW.
Prepreke
Kao glavne prepreke za brži razvoj EE mreže naveo je nedovršeni prostorni plan, koji traži usklađivanje županijskih prostornih planova, a tu već vlada politička samovolja na lokalnoj razini.
Petra Dropulić Vejn, direktorica operativnog poslovanja u EnergoViziji prilikom predstavljanja studije „Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj“: „Među najvećim preprekama za razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj su postupci izdavanja dozvola i upravni postupci. Kompleksni su, zahtijevaju velik broja dozvola i pri tome oduzimaju mnogo vremena, što usporava, otežava i poskupljuje razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Stoga ovaj vodič donosi odgovore na najčešća pitanja i pruža ključne informacije o tržištu obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, ali i sadrži prijedlog mjera za ubrzavanje njegova razvoja.“ Sve studije bit će objavljene na webu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, EIHP-ovim stranicama te stranicama Udruženja obnovljivi izvori Hrvatske.
