Konferencija 'Vision Zero - sigurna budućnost prometa' nije slučajno održana početkom nove školske godine. Stručni skup u organizaciji 'Poslovnog dnevnika', održan 9. rujna u Zagrebu, time je baš želio naglasiti da pri bilo kakvim razmišljanjima o budućnosti (cestovnog) prometa i problemima koje iz toga proizlaze središnje mjesto mora imati sigurnost prometa, tj. težnja za svođenjem nemilih događaja u prometu na najmanju mjeru.
Sve više nesreća 'osobnih prijevoznih sredstava'
To se može ostvariti na nekoliko načina, a kako je to u uvodnom izlaganju naglasio Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije Ministarstva unutarnjih poslova, među najvažnijima su regulativa (zakoni, propisi i njihovo provođenje), inženjerska rješenja i edukacija.
Bez obzira na to, statistike iz prvih osam mjeseci ove godine nisu baš sjajne usporede li se s istim razdobljem prošle godine. Naime, na hrvatskim je cestama bilo ukupno 23 377 nesreća sa 194 poginule osobe ili 29 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pri tome je sve veći broj nesreća s motorima i s tzv. osobnim prijevoznim sredstvima (u što se ponajprije ubrajaju električni romobili i slična vozila), za koje je naglašeno kako ih djeca mlađa od 14 godina ne smiju voziti!
Da tehnička sigurnosna rješenja pomažu u sprječavanju teških posljedica prometnih nesreća, najbolji je dokaz činjenica da tek 10% poginulih u nesrećama s motorom nije nosilo kacigu. S druge strane, izbjegavanje takvih rješenja redovito nema povoljan ishod jer čak polovica poginulih u teškim nesrećama s autima nije koristila sigurnosni pojas.
Sigurnost i nadzor prometa treba biti odgovornost i gradova i općina
Jedan od načina za smanjivanje nesreća je i olakšavanje odvijanja prometa jer se time smanjuju gužve, koje za posljedicu mogu imati nervozu i povećanu brzinu. Na tome u posljednje vrijeme intenzivno rade nadležna tijela u Gradu Zagrebu. Primjerice, kako je to napomenuo dr. sc. Andro Pavuna, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost, u Zagrebu je na središnji sustav upravljanja prometom već povezano 200 od 500 ukupno semafora.
Kako bi se povećala sigurnost prometa i smanjile sve njegove druge štetne posljedice (buka, emisije), Grad Zagreb će ubrzati projekte širenja pješačkih zona, gradnje javnih garaža i parkirališta, ali i izgradnje novih biciklističkih staza i uspostavljanja novih linija javnog gradskog prijevoza. Uz to, razmatra se i uvođenja općeg ograničenja brzine u netranzitnim, tj. u kvartovskim ulicama na 30 km/h, ali i postavljanja novih prometnih kamera jer ih Zagreb u usporedbi s nekim drugim hrvatskim gradovima na prometnicama ima premalo.
Konačno, kako je istaknuo dr. Pavuna, trebalo bi razmotriti i prebacivanje dijela poslova vezanih uz očuvanje sigurnosti i kontrole prometa s države (tj. MUP-a) na jedinice lokalne samouprave, tj. općine i gradove.
Nove perspektive prometne sigurnosti
Od četiri održane panelne rasprave na skupu, prva je bila naslovljena upravo 'Nove perspektive prometne sigurnosti'. Kao jedan od najvećih problema u prometu u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Hrvatskoj, izdvojio je pri tome upravo mentalitet 'lako ćemo', ponajviše zato što promet ne prašta nikakve pogreške. Kada se pak radi o represivnim mjerama za neodgovarajuće ponašanje u prometu, mr. sc. Ljiljana Mikuš iz Hrvatskog psihološkog društva napomenula je pak da je kod kažnjavanja za prometne prekršaje i kaznena djela bitna njegova izvjesnost, tj. svijest da će se za počinjenu grešku u konačnici biti kažnjen.
U smanjivanju broja nesreća, odnosno povećanju prometne sigurnosti veliku ulogu svakako imaju nova tehnička rješenja. Primjerice, podaci iz vozila i raznih drugih informatičkih servisa postaju sve važniji ne samo za utvrđivanje nesreća, već i za otkrivanje prometnih obrazaca, dobivanje podataka o ponašanju u prometu i odnosa prema vozilu. Istaknuo je to mr. sc. Krunoslav Ormuž iz Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.
Upravo takvih rješenjima bila je posvećena druga panelna rasprava. Nadovezavši se na izlaganje svojeg 'šefa' iz uvodnog dijela konferencije, Mijo Majstorović, voditelj Odjela za adaptivno upravljanje prometom u Zagrebu, najavio je kako će za 2 - 3 godine svih 500 semafora u gradu biti umreženo, a kao jedan od većih problema pri odvijanju prometa izdvojio je činjenicu da u središtu grada nije odvojen automobilski od javnog gradskog prometa.
Kada se pak radi o novim rješenjima, Robert Manenica iz Hrvatskog Telekoma napomenuo je da je već danas tehnički moguće na daljinu upravljati vozilima, no da Level 5, tj. potpuno autonomna vožnja po svim prometnicama i u svim uvjetima ipak još neko vrijeme neće biti ostvariva.
