Kina je ovaj tjedan iznenada objavila da će od 1. kolovoza uvesti kontrolu izvoza galija i germanija, dva metala i njihovi nusproizvodi koji se masovno koriste u proizvodnji poluvodiča, električnih vozila, obrambenoj te industriji obnovljivih izvora energije (solarne ćelije). Tu se otvara veliki problem za brojne industrije na zapadu i u Aziji a Reuters iz kineskih izvora saznaje da je to tek početak restrikcija. „Fantazija je sugerirati da ijedna druga zemlja može zamijeniti Kinu kratkoročno ili dugoročno“, komentirao je Peter Arkell, čelnik Globalnog rudarskog udruženja Kine.
Neki izvori iz metalske industrije boje se da bi Kina mogla nastaviti s novim restrikcijama u izvozu rijetkih metala, kao prije 12 godina u prijeporima s Japanom, a nezaobilazni je svjetski proizvođač rijetkih metala.
Germanij je rijetki metal, a može biti nusproizvod cinka i ekstrahiran iz ugljenog pepela, a Kina drži 60% svjetske proizvodne, dok ostatak dolazi iz Kanade, Finske, Rusije i SAD-a. Lani mu je potrošnja porasla za 10% u odosu na 2021. Galij je pronađen u tragovima cinkove rude i boksita pri proizvodnji aluminija, a 80% proizvodnje drži Kina. Galij se koristi za proizvodnju galij arsenida koji se koristi u elektronici, a samo par kompanija ga može napraviti dovoljne kakvoće, od kojih je jedna u Europi. Izvoz iz Kine lani je porastao za 25%. SAD je lani uvezao galija i galijevih proizvoda u vrijednosti 203 milijuna USD. Male količine galija osim Kine proizvode Japan, Rusija i Južna Koreja.
Zabrinutost u industriji
Dobavljači u industriji su zabrinuti da bi mogla uslijediti problemi u opskrbi i utrkuju se da osiguraju te sirovine. Cijena germanija nakon najave na kineskom tržištu porasla je za 7%, a domaća potražnja 2%. Kineska najava je popraćena izjavom tamošnjeg ministra trgovine koji je rekao da je to potez kojim se štiti državna sigurnost, kao reakcija na trgovinski rat između SAD-a i azijskog industrijskog giganta.
Sve se događa uoči posjeta američke državne tajnice za financije Janet Jellen Pekingu. Analitičari kažu da je „Kina udarila tamo gdje boli“, a probleme će osjetiti kompanije koje koriste poluvodiče, zrakoplovna i automobilska industrija. Reagirao je i njemački premijer Robert Habeck koji je rekao da bi se širenje kineske kontrole nad materijalima kao što je litij postaju problematične.
Nizozemska, ključni proizvođač poluvodiča, konstatirala je da će sve ovisiti kako će se provoditi nova pravila, a jedan američki proizvođač najavio je da se javio za izvoznu dozvolu, a kineski proizvođač germanija je rekao da su povećani upiti već doveli do rasta cijene. Osam proizvoda iz galija i šest iz germanija koristi se u ostalim visokotehnološkim industrijama, navodi Reuters.
Proizvođači poluvodiča i čipova Intel, Infineon i američki AXT vrlo su zabrinuti vijestima iz Kine i strahuju od negativnog utjecaja na poslovnu klimu i rezultate. Kineske restrikcije dolaze naon što je Washinton uveo nove restrikcije na isporuke visokotehnoloških čipova Kini. SAD i Nizozemska očekuju daljnje trgovinske restrkcije opreme za proizvodnju čipova u Kinu, kao pokušaj da se spriječi da ih Kina koristi u vojne svrhe. Peking je u svibnju povukao potez da smanji napetosti zabranjujući nekim domaćim sektorima da kupuju čipove američkog proizvođača Microna.
