Norveška razmatra rudarenje rijetkih metala u dubokim vodama

Autor: N. D. Objavljeno: 21.06.2023. 🕜 10:26 Lokacija: Oslo (Norveška)
  • MOL-ova platforma u Sjevernom moru (izvornik: MOL Group, 2018)

• platforme, MOL, istraživanje nafte i plina, proizvodnja nafte i plina, Sjeverno more
    Izvor: MOL Group

Norveška osim na nafti i plinu želi zarađivati i u energetskoj tranziciji pa i nauštrb okoliša

Norveška razmatra dozvoliti rudarenje u dubokom podmorju, jer je nekoliko studija otkrilo prisutnost metala u rasponu od bakra i cinka do rijetkih metala u norveškom podmorju, obećavajući unosan posao za norvešku vladu. Međutim, kritičari kažu da je to u suprotnosti s ekološkim obvezama zemlje i da bi moglo uništiti njezin zeleni imidž u inozemstvu.

Norveška vlada predvođena laburistima predložila je otvaranje mogućnosti za rudarenje u dubokom moru unatoč žestokom protivljenju boraca za zaštitu okoliša, političkih stranaka, pa čak i drugih europskih zemalja.

 
Velike rezerve ugljikovodika

 

Malu zemlju s 5,4 milijuna stanovnika do ogromnog su bogatstva dovele goleme rezerve nafte i plina, što je donijelo više od od trilijuna dolara u njihovom naftnom fondu. Norveški položaj u Europi dodatno je učvršćen nakon sankcija Rusiji, a Norveška se čak našla na meti kritika da profitira od energetske krize koja je zahvatila Europu.

Sada Oslo nastoji prijeći s oslanjanja na ugljikovodike na nove izvore gospodarske aktivnosti, koristeći veliku potražnju za prelaskom s fosilnih goriva. Prema Norveškoj upravi za naftu, postoje velika mineralna bogatstva u norveškom epikontinentalnom pojasu, uključujući nekoliko milijuna tona bakra, cinka i kobalta, što bi potencijalno moglo značiti velike prihode za Norvešku.

 
Golemo istražno područje

 

Ranija studija ukazala je na prisutnost značajne količine rijetkih metala za kojima postoji velika potražnja u potrošačkoj elektronici sve do vojne opreme. Područja predviđena za istraživanje  nalaze se u Grenlandskom moru, Norveškom moru i Barentsovom moru, koja ukupno pokrivaju površinu od oko 280.000 četvornih kilometara - otprilike veličine kao Italija ili Velika Britanija i Irska zajedno.

Ovaj je potez, međutim, izazvao kontroverze među eko-aktivistima i političarima, koji tvrde da bi dubokomorsko rudarenje ugrozilo biološku raznolikost vitalnih ekosustava.

Frode Pleym, čelnik norveškog Greenpeacea, nazvao je to "novim niskim nivoom" norveške vlade, kojoj je također zamjerio nastavak istraživanja nafte "na krhkom Arktiku". Karoline Andaur, stručnjakinja za industriju usluga zaštite okoliša to naziva "crnim danom za norvešku prirodu".

Izvor: KPixMining / Shutterstock
 
Francuska i Njemačka protiv

 

Francuska je ranije ove godine zabranila dubinsko rudarenje u svojim vodama, a Njemačka je pozvala na pauzu u razvoju industrije.

Glasnogovornik Liberalne stranke za okoliš, Ola Elvestuen, nazvao je planove za dopuštanje rudarenja na morskom dnu "napadom na okoliš". "To sramoti Norvešku na međunarodnoj razini. To što trebamo ove minerale za zeleni prijelaz je besmislica", rekao je Elvestuen lokalnim medijima.

Norveški parlament trebao bi raspravljati o prijedlogu ove jeseni. Koalicija lijevog centra vlada u manjini, zbog čega je ključna podrška oporbenih stranaka. Međutim, tradicionalni neprijatelji laburista, konzervativci, pokrenuli su sličan proces tijekom svog prethodnog mandata na vlasti i rekli da će razmotriti mogućnost da ga podrže, pružajući tako rijetku ruku pomoći, objavio je Sputnikglobe.com.

TAGOVI