Hrvatska je među samo par zemalja u EU koja nije počela s punjenjem plinskog skladišta, što počinje zabrinjavati, jer apsolutni prioritet popuniti plinsko skladište, u interesu sigurnosti opskrbe hrvatskog tržišta.
Plinsko skladište Okoli čiji kapacitete je nešto veći od pola milijarde kubika, radi po tržišnim principima, zakupci su kupili 86 standardnih paketa skladišta na razdoblje od sljedećih pet godina, do kraja ožujka 2027. Hoće li oni robu pohraniti u skladište ili neće, njihova je volja, jer je za sigurnost opskrbe zaduženo – tržište.
Opasni poremećaji u opskrbi
Dakle, bilo kakav poremećaj u opskrbi plinom (kao što se dogodilo 2008. tzv Ukrajinska kriza, pa 2017. – slučaj Baumgarten), može za posljedicu imati određene pa i potencijalno velike poteškoće u opskrbi plinom.
Kako doznajemo od upućenih u problematiku, zakupci skladišta prema jednoj verziji imaju problem s likvidnosti, što znači da nemaju novaca da popune skladište. Kod dobave plina problem su ogromni kolaterali, bankarske garancije, zbog čega su se brojne energetske kompanije već požalile Europskoj komisiji, upozoravajući da jednostavno nisu u stanju pratiti ogromne cijene na tržištu, te su zatražile pomoć.
Drugi pak kažu da zakupci odbijaju utiskivati plin u skladište po ovim cijenama, jer strahuju da će ostvariti ogromne gubitke do trenutka kada počinje crpljenje iz skladišta. Između „ne mogu“ i „ne žele“, tanka je granica, ali poslovni racio treba akceptirati ako smo u tržišnoj ekonomiji. Da bude jasnije, riječ je o potencijalnim gubicima koji se mjere u stotinama milijuna kuna.
S trenutnim cijenama plina, koje podrazumijevaju burzovnu cijenu od 104 EUR/MWh ali dobavu do Hrvatske po cijeni od cca 122 EUR/MWh, trenutno nitko ne želi „robu“ utiskivati u skladište da bi je kasnije prodavao za manje novca. Ministarstvo gospodarstva s velikom zabrinutošću gleda na tu situaciju, na koju trenutno nitko nema odgovora, niti rješenja. Prije nekoliko tjedana dogovoreno je da će HBOR pomoći tvrtkama oko financiranja dobave plina, no detalji nisu specificirani.
Kako doznajemo vremena za punjenje skladišta ima, no s tim bi trebalo krenuti što prije, barem od sredine svibnja. Vremenska odrednica nakon koje će biti kritično hoće li se skladište popuniti do potrebnih količina, je smještena negdje od početka pa do sredine srpnja. Činjenica da se očekuje smjena u Ministarstvu gospodarstva i rekonstrukcija Vlade, samo odmažu u ovoj situaciji.
Ogroman problem
Gledajući očima struke, Hrvatska je evidentno u ogromnom problemu, kao uostalom i ostatak Europe.
Tradicionalno, skladište se počinje puniti već u svibnju. Kraj ogrjevne sezone sve do lani tradicionalno je donosio pad cijene plina na burzama, sklapali su se novi ugovori, plin je bio povoljniji nego u sezoni grijanja. No, od lani, situacija se s cijenama dramatično promijenila, što je dovelo do izrazito spekulativnih akcija u dobavi plina koje su i dovele do poteškoća u kojima su se našli neki opskrbljivači koji nisu na vrijeme ugovorili potrebne količine. Već su dva opskrbljivača ostala bez dozvole za opskrbu plinom u javnoj usluzi, aktivirana je zajamčena opskrba, a kako se može čuti, bit će ih još u problemu.
Ove godine, stvar s punjenjem skladišta izrazito zapinje a svakim danom čini se da je problem sve veći, jer se ne zna što će se događati sa sankcijama prema Rusiji koja je i dalje glavni opskrbljivač Europske unije i trenutno šalje čak i povećane ugovorene količine. No, Europa je već objavila da joj je cilj radikalno i brzo smanjiti uvoznu ovisnost o ruskim energentima a politički pritisci da se odustane od ruskog plina su nevjerojatni. Tržište odgovara na tako ogromnu nesigurnost izrazito visokim cijenama.
Europa već puni skladišta
Europska plinska skladišta trenutno su na 28,7% kapaciteta, a glavnina zemalja je počela utiskivati plin. Plin nisu počele utiskivati Bugarska (16% plina u skladištu), Hrvatska i Švedska (koja ima 66% puno skladište). Slovaci i Mađari koji su još prošlog tjedna praznili skladište okrenuli su mod skladišta i započeli s punjenjem. Kako se čini, Hrvatska čeka što će reći Europska komisija.
Europska komisija je krajem ožujka predložila nova pravila o minimalnim obvezama skladištenja plina, rekavši da će skladišta u EU morati biti popunjena do 80% kapaciteta do 1. studenog ove godine, prije nego što se povećaju na 90% u sljedećim godinama. EK je također izjavila da je spremna stvoriti radnu skupinu za zajedničku kupnju plina na razini EU. Dogovoren je i trajektorij: EK je rekla da bi skladišta trebala biti popunjena do 63% kapaciteta do 1. kolovoza, te do 68% do 1. rujna, a zatim 74% do 1. listopada. Kad je riječ o Hrvatskoj raspored je sljedeći: 1. kolovoza 58% plina u skladištu, 1. rujna 65%, 1. listopada 73% i 1. studenog 80% plina u skladištu.
EK: Nova pravila i trajektorij
Europska komisija još detaljnije „kuha“ pravila oko strateške opskrbe plinom za oko 160 plinskih skladišta u EU kao jamaca sigurnosti. No, dok druge zemlje ne čekaju što će Bruxelles reći i pune svoja skladišta dok još ima ruskog plina na tržištu, energetski subjekti u Hrvatskoj čekaju što će reći i poduzeti resorno ministarstvo. Nova regulativa, koji bi u europskom parlamentu trebala biti usvojena tek sredim svibnja, promatra plinska skladišta kao stratešku energetsku infrastrukturu. Ona predviđa ukidanje naplate tarifa na ulazu i izlazu iz plinskih skladišta, a zemlje mogu uvesti nove mehanizme da podupru skladištenje plina, neovisno o tome je li skladište ne njihovom teritoriju ili nije. Primjerice, mogu uvesti financijsku potporu ili kompenzaciju tržišnim sudionicima iz državnog proračuna ili poreza, kako bi osigurale da se skladište napuni plinom, ako zemlja prosudi da je tako nešto potrebno, o čemu treba izvijestiti Europsku komisiju i što će se smatrati državnom pomoći i bit će dopušteno.
Od država članica se očekuje da napune skladišta u skladu sa zacrtanom dinamikom, koja će biti nadzirana. Države mogu i natjerati tržište da puni skladište. Ako nakon mjesec dana odstupanje od predviđene putanje ponovnog punjenja i dalje potraje, Komisija će donijeti odluku, kao krajnju mjeru, da obvezuje državu članicu da poduzme mjere koje učinkovito premošćuju jaz. „Te mjere mogu uključivati, na primjer, nametanje obveza dobavljačima plina da skladište minimalne količine plina ili obveze vlasnika skladišta da ponude svoje kapacitete drugim sudionicima na tržištu.“, stoji u objašnjenjima nove regulative. Minimum u hrvatskom slučaju ne igra, jer je skladište ionako malog kapaciteta. Hrvatska troši oko 2,8 mlrd. m3 plina, od čega za opskrbu stanovništva odlazi cca 600 mil. m3, dok ostatak čine energetske transformacije i industrija.
Dostižan cilj
Analitičari smatraju da je cilj od 80% do 1. studenoga dostižan, pogotovo zato što je manje strog od prvobitnog nacrta od 90% punih skladišta do 1. listopada. "Novi cilj od 80% popunjenosti do 1. studenog znatno je blaži od početnog prijedloga. Mislimo da postoji velika šansa da će zalihe premašiti ovaj postotak, s obzirom na očekivanu snagu norveške proizvodnje i kako visoke cijene i dalje privlače LNG u Europu", rekao je analitičar S&P Global Commodity Insights Jake Horslen.
Glavni izazov bio bi popuniti zalihe na 63% do 1. kolovoza jer to podrazumijeva veću stopu ubrizgavanja od petogodišnjeg prosjeka, rekao je.
No, ako se taj cilj postigne, dostizanje 80% do 1. studenog bilo bi "vrlo ostvarivo" jer bi potrebna stopa ubrizgavanja za kolovoz-listopad bila nešto sporija od petogodišnjeg prosjeka. "Stoga vidimo određeni rizik pada cijena u trećem tromjesečju i očekujemo da ćemo revidirati našu prognozu uvoza LNG-a na niže u našem sljedećem mjesečnom ažuriranju", rekao je Horslen.
