Hrvatska bi do 2024. godine mogla povećati postojeću proizvodnju prirodnog plina za više od 20 posto, ali nema ambicija ići u daljnja značajnija istraživanja i eksploataciju ugljikovodika, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Ćorić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara zaštite okoliša članica EU-a, komentirao je objavu INA-e da je započela s proizvodnjom prirodnog plina iz nove bušotine na plinskom polju Ika u sjevernom Jadranu, javlja Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA).
Iz nove bušotine osiguran je ulazak novih 150 tisuća prostornih metara prirodnog plina dnevno u hrvatski plinski sustav. Godišnja proizvodnja nove bušotine kretat će se na razini od gotovo 55 milijuna prostornih metara, što u ovom trenutku predstavlja gotovo sedam posto ukupne INA-ine proizvodnje plina na moru i kopnu.
Tranzicijsko gorivo
"U planu je još jedna bušotina, ona je nešto manjeg kapaciteta, međutim, dignut će ovu proizvodnju za dodatnih 1,5 postotni bod. Ono što nas veseli jest da imamo potvrde otkrića novih nalazišta i drugih kompanija u kopnenom dijelu Hrvatske i vjerujem da će do 2024. postojeća proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj biti uvećana za više od 20 posto", rekao je.
Po njegovim riječima, eksploatacija plina sada Hrvatskoj donosi više nakon izmjena zakona o istraživanju i eksploataciji i sada joj prosječno od dobivenih količina pripada oko 50 posto, za razliku od 10 posto ranijih godina.
Ćorić je rekao kako Hrvatska nema ambiciju ići u daljnja značajnija istraživanja i eksploataciju, da je ovdje riječ o postojećim poljima koja su ranije koncesijski odobrena.
"Ne namjeravamo dalje forsirati taj smjer i vjerujem da će postojeće zalihe i one koje će se otkriti u narednim godinama temeljem izdanih odobrenja uvećati našu proizvodnju. Smjer Hrvatske su obnovljivi izvori, plin je ionako doživljavan i bit će doživljavan u sljedećih 20-tak godina kao tranzicijsko gorivo", rekao je.
Prestanak dotoka plina
Dodao je da Hrvatska nije ni "politički ni kao društvo" spremna za istraživanja i eksploataciju na Jadranu nakon što su pokušaji od prije sedam, osam godina loše završili.
"Nisam siguran da kao zemlja koja teži afirmaciji turizma u našem obalnom pojasu treba ići u tom smjeru", kaže.
Hrvatska bi, dodao je, u slučaju potpunog prestanka dotoka plina iz Rusije, iz vlastite proizvodnje i kroz LNG terminal na Krku, mogla zadovoljiti svoje potrebe za plinom.
