Kuhanje na plin nije dobro za zdravlje

Autor: N. D. Objavljeno: 28.10.2024. 🕜 11:08 Lokacija: Zagreb
  • Plinski plamen (izvornik: Vasily A. Shubochkin / Shutterstock, 2007.)

 • plin, plamenik, plamen
    Izvor: Vasily A. Shubochkin / Shutterstock

Kuhanje na plin nije nimalo bezopasno, posebno u loše provjetrenim prostorima

Plinski štednjaci pridonose ranoj smrti oko 40.000 Europljana godišnje, zaključak je prve znanstvene studije takve vrste koja je donijela i konkretne brojke.

Gotovo 50 godina svijet je svjestan opasnosti dušikovog dioksida (NO2) koji ispuštaju plinska kuhala. Sada su istraživači sa Fakulteta zdravstvenih znanosti Sveučilišta Jaume u Španjolskoj procijenili godišnji broj smrtnih slučajeva povezujući postojeće zdravstvene studije s očitanjima NO2 u europskim domovima. Otprilike jedna trećina europskih domova kuha na plin, a upravo ti stanovi obično imaju najviše razine NO2.

Italija, Poljska, Rumunjska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju najveći problem, smatra studija. Onečišćenje je najveće u domovima s lošom ventilacijom i onima gdje se dulje kuha.

Kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima ozbiljan je zdravstveni problem jer Europljani gotovo cijelo vrijeme provode unutra, a zgrade dobivaju manje svježeg zraka jer su kuće projektirane tako da budu hermetičnije. 

 
Rizici od astme i preuranjene smrti

 

Istraživači su koristili desetke zdravstvenih studija koje su utvrdile vjerojatne stope rizika od astme i prerane smrti uzrokovane određenom razinom dušikovih oksida.

Prethodne studije nisu mogle primijeniti stope rizika na stvarni svijet sve do prošle godine, kada su nizozemski istraživači poduzeli opsežna mjerenja NO2 u domovima i izvan njih u više europskih zemalja kako bi proizveli dosad najprecizniju sliku unutrašnjeg onečišćenja od plinskih kuhala.

Međutim, stvarni ljudski trošak onečišćenja plinskim kuhalom vjerojatno je znatno veći. Nedostatak podataka značio je da su istraživači morali isključiti neke utjecaje onečišćenja koji također mogu pridonijeti višim stopama smrti i astme i fokusirali su se samo na onečišćenje NO2 jer je ono dobro proučeno od strane epidemiologa, objavio je Euronews.

Ostali štetni plinovi nastali izgaranjem plina uključuju ugljični monoksid, benzen, formaldehid i čestice. Istraživači kažu da im nedostaju podaci potrebni za točno predviđanje utjecaja tih zagađivača. Rješenje je u zamjeni plinskih štednjaka električnima, a ako to nije moguće, u dobrom provjetravanju tijekom i nakon kuhanja. 

Što se tiče vanjskog onečišćenja, zabilježen je značajan pad onečišćenja dušikovim oskidima nad europskim gradovima u posljednjim desetljećima zahvaljujući pravilima EU-a o emisijama iz vozila i tehnologiji vozila. 

TAGOVI