Naslovnica Plin

Nakon 'turbo-bojlera' još veći problem s cirkulacijskim crpkama

Autor: B.L. Objavljeno: 23.02.2018. 🕜 10:31 Lokacija: Zagreb

Plinska struka sa 17. Plinarskog foruma poziva sve na rješavanje problema

Nove europske regulative o eko-dizajnu uređaja za grijanje neće prestati praviti probleme kućanstvima koji su  korisnicima plinskih 'turbo bojlera' spojenih na zrakodimovode (tzv. LAS/LAF dimnjake), upozoreno je na 17. plinarskom forumu koji je Energetika marketing u četvrtak održala u hotelu 'Antunović'. Naime, još je otvoreno pitanje traženja izuzeća od Europske komisije za obveznu ugradnju kondenzacijskih kotlova u slučaju zamjene postojećih 'turbo bojlera', oko čega će se angažirati nekoliko ministarstava i drugih nadležnih tijela, a na red već dolazi problem s cirkulacijskim crpkama! Već od 2020. godine trebala bi na snazi biti obveza ugradnje novoproizvedenih visokoučinkovitih crpki (tzv. HE crpki) u plinske kotlove u slučaju zamjene postojećih crpke koje se pokvare. Kako je pojašnjeno na Forumu, ušteda koju daju nove crpke manja je od troška njihove nabave i ugradnje, a da sve bude apsurdno - nove crpke su takvih dimenzija da uopće ne mogu biti ugrađene u postojeće kotlove! Struka je na Forumu upozorila da je to potencijalno bitno veći problem od potrebe za sanacijom postojećeg dimnjaka zbog ugradnje novih kondenzacijskih kotlova, oko čega se javnost u zadnje vrijeme digla na noge i traži od resornih ministarstava da se angažiraju oko tog problema koji, uostalom, nije ograničen samo na Hrvatsku - procjenjuje se da je takvih slučajeva (kombinacija 'turbo-bojlera' i zrakodimovoda) širom Europske unije čak tri milijuna! No, nova bi obveza ugradnje isključivo HE crpki pri zamjeni postojećih pogodila čak 85 milijuna (!) korisnika plinskih i drugih kotlova u Europi, zbog čega su europska strukovna udruženja još krajem 2017. od EK-a zatražila prolongiranje primjene te odluke za 2030. godinu, kada bi glavnini postojećih kotlova trebao isteći vijek trajanja. Središnji dio Foruma, koji je privukao najveću pozornost, bio je okrugli stol posvećen novostima koje donosi novi Zakon o tržištu plina. Vezano uz to, dr. sc. Nikola Vištica iz Hrvatske energetske regulatorne agencije rekao je da će uskoro biti predstavljena metodologija za određivanje regulirane cijene u obvezi javne usluge a javna rasprava o njoj trajat će dva tjedna. Najavio je i kako u prethodno savjetovanje uskoro idu i novi Opći uvjeti za opskrbu plinom i nova Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava. Ivana Marković iz Plinacra rekla da se izrađuje model raspodjele količina plina za obračunska mjerna mjesta bez dnevnog mjerenja, koji bi se u primjeni mogao naći početkom travnja. Antonija Glavaš iz PPD-a naglasila je da će trebati još neko vrijeme da se tržište razigra a deregulacija cijene za kućanstva bila bi svakako korak naprijed, dok je Mladen Čavić iz RWE-a podsjetio kako su još 2015. gotovo svi sudionici na tržištu bili protiv liberalizacije i deregulacije, a danas je priča posve drugačija. Ipak, da tržišni odnosi znače veliku odgovornost svih, naglasio je Marko Blažević iz HEP Opskrbe plinom, naglasivši da bi se moglo dogoditi da plin bude jeftin ljeti, a skup zimi.  Maja Ivanišević iz Hrvatskog operatora tržišta energije istaknula da je u prošloj godini bilo 25 916 zahtjeva za promjenu opskrbljivača, a ističe se rast od 76% promjena opskrbljivača kod kućanstava. HROTE će do kraja godine izraditi registar obračunskih mjernih mjesta kojim će se ubrzati procedura promjene opskrbljivača, bit će olakšano praćenje i veće mjere zaštite kupaca. Dragica Bago iz Plinacra govorila je o primjeni novih pravila uravnoteženja sustava koja su u primjeni gotovo godinu dana. Nova pravila u praksi su znatno smanjila aktivaciju energije uravnoteženje te posredno i njezin trošak - 2016. energija uravnoteženja aktivirana je gotovo svaki dan, a u 2017. aktivirana je samo nekoliko puta. Prof. dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o trendovima u trgovini ukapljenim prirodnim plinom te istaknula sve veću primjenu UPP-a u transportu i pomorskom prometu, u čemu Hrvatska u slučaju izgradnje LNG terminala na Krku može iskoristiti svoju šansu za razvoj. Na Forumu su spomenute još neke novosti iz plinske i dimnjačarske tehnike i prikazani zanimljivi primjeri mogućnosti primjene plina (npr. plinski kondenzacijski kotlovi i apsorpcijski rashladni uređaji za vanjsku ugradnju, najsuvremenija rješenja regulacije sustava grijanja, rješenja za rekonstrukciju kotlovnica), ali je i upozoreno da bi najavljeni novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, koji je upravo u saborskoj proceduri, u kojem više nema dimnjačarstva kao komunalne djelatnosti mogao donijeti brojne probleme, ali i ugrozio sigurnost građana i imovine. Konačno, od brojnih zanimljivosti još valja izdvojiti kako je na izložbenim prostorima u sklopu Foruma prikazana bespilotna letjelica za kontrolu propuštanja ukopanih plinovoda koja je u cijelosti hrvatski proizvod.


Galerija slika: 17. plinarski forum

TAGOVI

VEZANE VIJESTI

AKTUALNO

Plin u Sloveniji kućanstvima je puno skuplji a gospodarstvu jeftiniji

Detaljnije o cijenama plina u Deželi

TE Ugljevik u Republici Srpskoj obustavila je rad

Kriminalna priča iz susjedne Republike Srpske

Nacionalni energetski plan favorizira fosilne izvore i korištenje ogrjevnog drveta

Hrvatski NECP snažno je orijentiran na fosilna goriva - plin i naftu umjesto puta prema ugljičnoj ...