Više od 11 posto njemačkih komunalnih poduzeća u nedavnoj anketi planira u potpunosti ili djelomično staviti izvan pogona svoje plinske mreže, dok sličan udio još nije donio odluku o tome što će s njima učiniti, pokazalo je istraživanje udruženja komunalnih poduzeća VKU. Prema podacima VKU-a, u Njemačkoj postoji više od 40 milijuna kućanstava, od kojih se 56 posto još uvijek grije na prirodni plin, a dodatnih 19 posto na loživo ulje.
VKU je ljetos za ovo istraživanje kontaktirao 757 komunalnih poduzeća, od kojih je samo 225 odgovorilo, dakle nešto više od trećine svih tvrtki, a od tog broja četrnaest posto ispitanika navelo je da ne raspolaže plinskom mrežom.
Trinaest posto ispitanika (a to je 29 tvrtki koji su odgovorili na anketu) izjavilo je da planira potpuno zatvoriti svoje mreže, dok daljnjih 25 posto (ili 56 tvrtki) planira kombinaciju zatvaranja i prenamjene – ili nastavak korištenja određenih dijelova mreže – za transport vodika, biometana ili oboje. Sedam posto želi nastaviti koristiti cjelokupnu mrežu za biometan, a jedan posto za vodik.
Polovica komunalnih poduzeća izjavila je kako očekuje da će kombinacija tehnologija – s naglaskom na dizalice topline i sustave daljinskog grijanja – imati „središnju ulogu” na njihovom opskrbnom području. Trideset sedam posto ispitanika navelo je da će prevladavati električna energija i dizalice topline, dok je 15 posto njih istaknulo daljinsko grijanje kao vodeće rješenje.
Većina ne zna što učiniti s distribucijskom mrežom
Na pitanje o planovima za plinske mreže, 38 posto ispitanika odgovorilo je da još nemaju saznanja o tome, što je pad u odnosu na 46 posto zabilježenih prije godinu dana.
Postupno ukidanje prirodnog plina predstavlja velik financijski izazov za komunalna poduzeća, što također znatno opterećuje proračune lokalnih samouprava. Kako se sve više korisnika prebacuje na dizalice topline ili sustave daljinskog grijanja, troškovi održavanja mreže raspodijelit će se na manji broj korisnika, što bi moglo dovesti do poskupljenja grijanja na plin za one koji ostanu na tom energentu.
Njemačka plinska mreža mogla bi se prenamijeniti za transport klimatski neutralnih goriva, poput bioplina ili vodika. Međutim, očekuje se da će oba energenta ostati rijetka i skupa, dijelom i stoga što su vrlo neučinkovita u usporedbi s dizalicama topline.
Nakon dugotrajnih rasprava, Njemačka je ovog ljeta usvojila novi zakon o dekarbonizaciji grijanja. Zakon dopušta ugradnju novih kotlova na loživo ulje i plin te ukida pravilo prethodne vlade prema kojem su novi sustavi grijanja morali koristiti najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora.
Veliki njemački gradovi morali su do kraja lipnja podnijeti svoje komunalne planove grijanja, u kojima su detaljno navedene tehnološke opcije dostupne kućanstvima i tvrtkama u sklopu nacionalnog procesa prelaska na čiste izvore toplinske energije. Međutim, ti se planovi znatno razlikuju po opsegu i razini detaljnosti. Manje općine imaju rok do sredine 2028. godine, objavio je Clean Energy Wire.
