Studija koju su stručnjaci Ine i Mola napravili u murskom i dravskom području panonskog bazena, uz hrvatsko-mađarsku granicu, pokazala je da se tamo vjerojatno, većim dijelom na hrvatskoj strani, nalaze velike zalihe plina vrijedne stotine milijuna dolara, izvjestio je Vjesnik. Kako navodi list, riječ je o tzv. nekonvencionalnim ležištima za čije su iskorištavanje potrebne skuplje tehnologije pa Ina traži strateškog partnera kako bi nastavila istraživanje tog područja jer tek treba dokazati komercijalnost tih ležišta izradom pilot-bušotina uz primjenu najnovijih sofisticiranih tehnika. Na temelju dosadašnjih istraživanja, stručnjaci su izdvojili dva područja za daljnja ulaganja. »Na prvom su procijenjene geološke rezerve od 135 milijardi prostornih metara plina, od čega bi se, prema svjetskim iskustvima, moglo proizvesti 12 do 30%. Na drugom su procijenjene geološke rezerve od 363 milijarde prostornih metara, a po geološkom sastavu podzemnih slojeva i svjetskim iskustvima, tamo bi se moglo proizvesti između 20 i 30 posto plina«, doznali smo od Stjepana Trogrlića iz Inina sektora za istraživanje i proizvodnju nafte i plina na Međunarodnom susretu stručnjaka za plin koji se održava u Opatiji. Kako piše Vjesnik, proizvodnja plina iz Izabele, novog Inina polja na sjevernom Jadranu, trebala bi početi u lipnju, najavljuje Jako Križan iz Inina sektora za istraživanje i proizvodnju. Iz tog se polja u početku očekuje dnevna proizvodnja od 650.000 prostornih metara. Time će se znatno povećati sadašnja proizvodnja iz devet plinskih polja na sjevernom Jadranu odakle dnevno stiže 4,5 milijuna prostornih metara, što je oko 60 posto ukupne domaće proizvodnje. To je pak dovoljno za pokrivanje 40-42% hrvatske potrošnje tog sve popularnijeg energenta. Lani su iz jadranskih polja u hrvatski plinski sustav stigle 1,3 milijarde prostornih metara. Već su planirana ulaganja u dodatnu opremu kako bi se narednih godina povećala proizvodnja iz tog novog plinskog polja. O kolikim je količinama riječ, ilustrira podatak da Ina sad godišnje u Hrvatskoj proizvede oko 2,2 milijarde prostornih metara, a godišnja je potrošnja oko 3,3 milijarde, čime se pokriva oko 26% ukupne potrošnje energije. Iz toga je vidljivo da bi se, ako su procjene točne, iz tih ležišta i uz očekivani porast potrošnje mogao osigurati plin za barem dvadeset godina. Plin se, prema tim istraživanjima, nalazi na dubini između 3400 i 4500 metara. Da bi ga tamo moglo biti, ukazivala je činjenica da je blizu tih istraživanih područja već nekoliko Ininih otkrivenih plinskih polja kao što su Molve, Kalinovec, Stari Gradec i Gola. Ako Ina i Mol uz pomoć strateškog partnera nastave istraživanje i proizvedu očekivane količine, to bi im moglo donijeti veliki prihod. Dugogodišnji savjetnik predsjednika Inine uprave, poznati stručnjak za naftu i plin dr. Stevo Kolundžić izračunao je okvirno da bi samo očekivana proizvodnja na prvom od tih dvaju područja ulagačima, uz realne cijene plina, mogla donijeti oko 300 milijuna dolara. Budući da su ukupne procijenjene geološke zalihe na drugom području gotovo triput veće, a veći je i postotak očekivane proizvodnje plina, ona bi partnerima uz realne cijene tog energenta vjerojatno mogla donijeti između 600 i 900 milijuna dolara, navodi Vjesnik