Ogrjevna vrijednost je toplina oslobođena pri izgaranju goriva s kisikom pod standardnim uvjetima - gornja je najveća moguća energija koja se može dobiti izgaranjem nekog goriva, jer se dodatno iskorištava toplina kondenzirane vodene pare iz dimnih plinova, dok kod donje ogrjevne vrijednosti nema korištenja topline kondenzirane vodene pare. Osim Hrvatske donju ogrjevnu vrijednost plina u Europi koriste još samo BiH, Srbija i Moldavija, dok ostale države računaju gornju ogrjevnu vrijednost plina. Prelazak na obračun korištenja GCV značio bi korekciju tarifnih stavki i njihovo smanjenje obzirom na povećanje sadržaja energije u istom obujmu plina kod primjene gornje ogrjevne vrijednosti u odnosu na dosadašnju donju.
Naime, HERA ide u izmjene jer je dosadašnja primjena Općih uvjeta opskrbe plinom, koji su doneseni lani, pokazala je potrebu za dodatnim korekcijama u smislu obračuna isporučenog plina i pružanja informacija dionicima na tržištu, standardne kvalitete plina, uvjeta obračuna i naplate isporučenog plina temeljem ogrjevne vrijednosti te u segmentu prijelaznih i završnih odredbi.
Očitanje plinomjera
Po novome se predlaže da se očitanje plinomjera koje je do sada operator plinskog sustava ili organizator zatvorenog distribucijskog sustava dostavljao opskrbljivaču plina, ubuduće dostavlja operatoru tržišta plina (HROTE), a ako potrošnja nije očitana može se procijeniti. Opskrbljivači u obvezi javne usluge su dužni račun ispostaviti u roku sedam dana otkada su podaci o potrošnji dostavljeni HROTE-u.
U Registar obračunskih mjernih mjesta (ROMM) trebalo bi dostavljati informacije o stanju plinomjera tj. procijenjenoj potrošnji na zadnji dan mjesečnog, tromjesečnog ili šestomjesečnog očitanja koje radi operator distribucijskog sustava, umjesto kao do sada godišnja potrošnja raspodijeljena po mjesecima. Svi podaci o potrošnji krajnjih kupaca iz ROMM-a trebali bi biti vidljivi opskrbljivačima plinom kao i voditeljima bilančnih skupina o kupcima iz njihove skupine, u svrhu raspodjele i obračuna plina prema opskrbljivačima. Sve te izmjene stupile bi na snagu 1. listopada ove godine.
Mijenja se kvaliteta plina
Također, kako bi se Hrvatska uskladila s EU propisima te kako bi se pojednostavnio postupak trgovine, zakupa kapaciteta i nesmetani protok plina te integracija regionalnog tržišta plina mijenja se standardna kvaliteta plina u državi, u smislu da se propišu samo određeni parametri kvalitete plina bitni za upotrebu, kao što su udio ugljičnog dioksida, udio kisika, sadržaj sumpora, gornja ogrjevna vrijednost, gornji Wobbe indeks, relativna gustoća i točka rosišta te da se uvede i parametar metanski broj.
Definiranjem Wobbe indeksa usklađuju se pravila standardne kvalitete plina s europskim smjernicama i omogućuje opskrba plinom iz LNG terminala većine dobavljača na svjetskom tržištu. Gornja ogrjevna vrijednost primjenjivat će se prilikom obračuna isporučenih količina i rezervaciji na interkonekcijama, te će mogućnost pogreške zbog konverzije biti minimalna.
U skladu s tim, mijenjat će se i obračun kupcima plina. Predlaže se da se umjesto korištenja donje ogrjevne vrijednosti omogući izračun isporučene energije plina temeljem gornje ogrjevne vrijednosti uz uvođenje standardnih referentnih uvjeta 0°C/25°C. Na računu za isporučeni plin treba se iskazati faktor korekcije obujma plina pri temperaturi plina 15°C na obujam plina pri temperaturi plina 0°C, kojeg je potrebno koristiti u novom obračunu volumena i energije plina temeljem gornje ogrjevne vrijednosti pri referentnim uvjetima 0°C/25°C. Opskrbljivači će svoj račun morati korigirati do 1. studenog 2021.
Paralelno s ovim savjetovanjem traje savjetovanje Plinacroa oko izmjena Mrežnih pravila transportnog sustava a HERA provodi i savjetovanje o izmjeni Mrežnih pravila distribucijskog sustava.
