Put do pakla popločan je najboljim namjerama

Autor: B.L. Objavljeno: 16.03.2023. 🕜 09:00 Lokacija: Zagreb
  • Boce s radnim tvarima u rashladnoj tehnici (izvornik: Kerckweb / Shutterstock, 2020.)

• radne tvari, rashladna tehnika, freoni, hlađenje
    Izvor: Kerckweb / Shutterstock
  • Kompresor s radnom tvari R449a u tvornici Frigo Plus u Soblincu (foto: Božo Žitnik, siječanj 2023.) 

• radne tvari, rashladna tehnika
    Izvor: Božidar Žitnik
  • Zgrada Europske komisije u Bruxellesu (izvornik: Pixabay, 2021.)

• Europska komisija, Europska unija, zastave
    Izvor: Pixabay

Zbog navodnog očuvanja klime i zdravlja stradat će rashladna i klimatizacijska tehnika

Već je uobičajeno da pojedini proizvodi, usluge, ali i cijele grane gospodarstva malo po malo padaju kao 'žrtve' sve strožih zahtjeva za zaštitu okoliša i/ili sprječavanje klimatskih promjena. Najbolji primjer su vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem (tj. benzinskim i dizelskim motorima) za koja se predlaže zabrana puštanja na tržište već od 2035. godine ili pak plinski kotlovi koji se u sve više europskih zemalja ne mogu ugrađivati u novoizgrađene zgrade.

Takve velike promjene, što ponajviše podrazumijeva razna ograničenja, postupna napuštanja pa i zabrane primjene sve više zahvaćaju i rashladnu i klimatizacijsku tehniku. Jedan od 'čavala' koji bi cijelo to područje mogao još više 'zakucati' je Prijedlog izmjena i dopuna Uredbe (EU) 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima (poznatije pod nazivom F-Gas Regulativa) koji je početkom mjeseca izglasao Odbor za okoliš Europskog parlamenta (ENVI).

Naime, fluorirani staklenički plinovi (tzv. F plinovi) danas se najčešće koriste kao radne tvari u dizalicama topline i drugim rashladnim i klimatizacijskim uređajima, opremi i sustavima.
 

O čemu se tu radi?

Spomenuti Prijedlog, kojem još predstoji postupak u Europskom parlamentu, donosi značajna pooštrenja dosadašnjih odredbi F-Gas Regulative, od kojih su neke već i same po sebi bile prilično stroge i predviđale su značajna ograničenja pa i zabrane primjene nekih od do sada najviše korištenih radnih tvari u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici. Novi Prijedlog pak ide korak dalje pa ne čudi što ga mnogi stručnjaci za hlađenje i klimatizaciju nazivaju crnim oblakom koji se nadvio nad cijelo to područje.

Njemu se do sada već suprotstavilo više europskih strukovnih i stručnih udruga kao što su, između ostaloga, Europsko udruženje za dizalice topline (EHPA), Europsko udruženje za klimatizaciju i hlađenje (AREA), Europsko partnerstvo za energiju i okoliš (EPEE), EUROVENT, Udruženje europskih proizvođača dijelova (ASERCOM) itd.
 

Pet dijelova koje struka smatra štetnima   

Ukratko, u nekoliko dijelova, odnosno postavki spomenutog Prijedloga predviđena su značajna ograničenja primjene fluoriranih radnih tvari koja će imati nesagledive posljedice na rashladnu i klimatizacijsku tehniku i sve koji u svojem svakodnevnom radu na bilo koji način dolaze u doticaj s rashladnim i klimatizacijskim uređajima, opremom i sustavima.

U prvom od tih dijelova izrijekom je predviđena zabrana stavljanja na tržište pojedinih proizvoda za hlađenje i klimatizaciju koji sadržavaju fluorirane radne tvari. Pri tome treba napomenuti da je čak i u ranijem prijedlogu Europske komisije, koji je blaži od izglasanog Prijedloga ENVI-ja, granična vrijednost potencijala globalnog zagrijavanja (GWP) radnih tvari od 150 postavljena na premalu vrijednost i neostvariva je! Time se izravno otežava masovnija primjena dizalica topline (što je europski cilj kada je riječ o grijanju!) i zabranjuje daljnja primjena postojećih, a vrlo učinkovitih rješenja (radnih tvari i uređaja i sustava koji ih koriste). Dakako, time se smanjuju izgledi za najavljenu dekarbonizaciju grijanja, tj. napuštanje plina kao glavnog energenta u sustavima grijanja, već upravo suprotno: time se ide u prilog nastavku korištenja plinskih kotlova jer, ako na tržištu ne bude dovoljno dizalica topline (a neće ih biti!), onda oni preostaju kao jedino rješenje. Čini se da sastavljači prijedloga iz ENVI-ja (ili lobisti koji na njih utječu, svejedno) u obzir nisu uzeli energetsku učinovitost, sigurnost, održivost, prihvatljivost i cjenovnu pristupačnost izvora topline sustava.

Potom je predviđena i zabrana izvoza fluoriranih radnih tvari iz Europske unije. No, njihova proizvodnja će se nastaviti izvan EU-a (npr. možda i u hrvatskom neposrednom susjedstvu!) jer odredbama Montrealskog protokola ona nije zabranjena. To istodobno znači ograničavanje poslovnih prilika za europske proizvođače.

Prema jednom od tih spornih dijelova trebala bi biti uvedena i zabrana servisiranja čak i nedavno ugrađene rashladne i klimatizacijske opreme koja koristi 'nepoćudne' radne tvari. Time se negativno utječe na kružno gospodarstvo jer će trebati zamijeniti (gotovo) svu opremu koja se sada smatra novom. Naravno, o troškovima koje će to uzrokovati za nebrojene vlasnike i korisnike rashladne i klimatizacijske opreme bolje je i ne govoriti.

Također se predviđa i plan smanjenja dopuštenih godišnjih količina i kvota za fluorirane radne tvari. No, predložene količine bit će nemoguće ostvariti pa stavljanje na tržište nove rashladne i klimatizacijske opreme (ponajviše dizalica topline i sustava klimatizacije) neće biti moguće. Istodobno, europski proizvođači ostat će bez mogućnosti održavanja svoje proizvodnje na potrebnim razinama.

Konačno, tu je i jedna od tih spornih postavki koja EK-u daje pravo budućeg prilagođavanja i mijenjanja odredbi Uredbe i to bez potrebe za prolaženjem uobičajenog procesa za takve propise (javne rasprave, usuglašavanja i sl.).

Izvor: Adisa / Shutterstock

Utjecaj i na Hrvatsku

Spomenuti Prijedlog izmjena i dopuna F-Gas Regulative, ako i kada bude prihvaćen u tom obliku, imat će veliki utjecaj i na Hrvatsku. Primjerice, i u Hrvatskoj se već sada može primijetiti trend odmicanja od plina i ostalih fosilnih goriva kao energenata za grijanje. Zbog toga i na hrvatskom tržištu dolazi do sve većih potreba za dizalicama topline pa i onih u izvedbi zrak - zrak (tj. klima-uređajima koji rade kao dizalice topline, odnosno imaju mogućnost prekretanja procesa) koji u primorskim dijelovima zemlje omogućavaju jednostavno grijanje i hlađenje prostorija. To je osobito važno svima koji si ne mogu priušititi skuplje dizalice topline u izvedbi zrak - voda ili pak voda - voda i tlo - voda, a trebaju se ili se moraju riješiti fosilnih goriva kao energenta za grijanje.

Uostalom, dizalice topline na hrvatskom tržištu još nisu dosegnule mjesto koje možda već imaju u nekim drugim zemljama EU-a pa je Hrvatska s te strane u još nepovoljnijem položaju. Takav pristup nije u skladu ni s planom REPower EU koji predviđa da do 2026. u Europi bude ugrađeno 30 milijuna, a do 2030. godine 60 mil. novih dizalica topline (kako stoji u https://www.ehpa.org/2022/06/12/ehpa_news/repowereu-heat-pump-strategy-required-to-help-sector-deliver). Naime, prošle je godine u EU-u ugrađeno tek 3 mil. dizalica topline, što je rekordna brojka, ali s obzirom na spomenute ciljeve premala.

Istodobno, valja reći i da će novi Prijedlog, ako i kada bude prihvaćen, značiti nove i goleme troškove za vlasnike i korisnike rashladnih i klimatizacijskih uređaja, opreme i sustava (npr. trgovine, hotele, ugostiteljske objekte, hladnjače, poljoprivredne proizvođače, ali i velike poslovne zgrade). Na to su još prije sedam godina upozorili istraživači Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u studiji pod naslovom 'Učinkovitost i održivost sustava za prikupljanje, obnavljanje i oporabu tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova' (autori: M. Grozdek i ostali). U toj studiji, između ostaloga, stoji kako bi u razdoblju 2014. - 2030. ukupna ulaganja u prilagodbu rashladne i klimatizacijske opreme i dizalica topline odredbama tadašnje F-Gas Regulative (mnogo blažima nego što su odredbe koje se sada predlažu) mogla dosegnuti i 2,6 milijardi eura.

Postoje li zamjene za fluorirane radne tvari?
 

Nova rješenja rashladne i klimatizacijske opreme i uređaja, na koja se oslanja spomenuti Prijedlog ENVI-ja i koja će omogućiti drastično smanjenje količina fluoriranih radnih tvari još nisu u cijelosti ispitana niti su sigurna. Primjerice, propan koji se najviše ističe kao njihova zamjena je zapaljiv i eksplozivan, a tu je i ugljikov dioksid koji se sam po sebi smatra najvećim 'ubojicom klime'. Uz to, vodeći svjetski proizvođači takva rješenja ne razvijaju u značajnijem opsegu. Sve će to imati velik utjecaj na krajnje korisnike jer nova rješenja koja se predlažu nisu ni bolja ni učinkovitija od postojećih, a istodobno će biti skuplja i bit će ih manje na tržištu.

Uz sve to, ne smije se zanemariti još jedna poteškoća vezana uz drastične promjene u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici koje se zbog svega toga mogu očekivati. Već sada širom Europe nedostaje stručnjaka, servisera i instalatera rashladnih i klimatizacijskih ueđaja i dizalica topline, a da bi netko mogao raditi s novim radnim tvarima, za to mora biti na odgovarajući način obučen i imati potrebne certifikate. Certificiranje instalatera u Europi je trenutačno u začecima i provodi samo na dragovoljnoj osnovi, a bez cjelovitog pristupa toj problematici i zakonske obveze certificiranja sigurnost i pouzdanost rada rashladnih i klimatizacijskih sustava s novim radnim tvarima neće biti moguće ostvariti.
 

I za kraj - još jedna opasnost

No, to nije sve... kako bi to rekli u reklamama. Šalu na stranu, ali rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici prijeti još jedna opasnost. Naime, sve sve više govori i o zabranama primjene bilo kakvih tvari koje sadržavaju perfluoralkile i polifluoroalkile (tzv. PFAS-ove) koji imaju vrlo štetno djelovanje na ljude i okoliš. Pri tome se radi o najmanje 10 000 tvari, a među njima i velik broj radnih tvari s malim vrijednostima GWP-a koje bi, doduše, zbog toga mogle zadovoljiti nove, postrožene uvjete buduće F-Gas Regulative, ali bi se sada mogli naći na novom udaru. Primjerice, takva bi se zabrana odnosila na R 125 i R 134, a osobito na hidrofluoroolefine (HFO) kao što su R 1234yf, R 1234ze, R 1233zd), ali i na smjese radnih tvari kao što su R 410A i R 407C.
 

 

TAGOVI