Trenutačno se u javnoj raspravi nalazi nacrt prijedloga Akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje 2026-2030. koja će trajati do 26. listopada. Dokument se naslanja na istoimenu Strategiju, a riječ je o konkretnim mjerama koje bi zemlja mogla poduzeti kako bi se nosila s posljedicama klimatskih promjena, koje uzrokuju i povećanu smrtnost te velike štete za prirodu i okoliš te gospodarstvo. Utjecaj tih promjena na BDP porastao je s 0,25 % u periodu 2005.-2014. na sada aktualnijih 0,7 %, što je doista alarmantno, a manje od polovine stanovništva pokriveno je klimatskim planiranjem.
Izvješće Grupacije Svjetske banke o klimi i razvoju zemlje iz 2025. za Hrvatsku ukazuje da se, s obzirom na izgledni daljnji rast temperature, mogu očekivati intenzivnije fluvijalne poplave, bujične poplave u gradovima, suše, oluje i tuče, koje već uzrokuju znatnu štetu. Navode se i neki prilično katastrofični podaci.
“BDP bi se do 2050. godine mogao smanjiti za 1,5 – 2,1 %, pri čemu bi to najviše osjetili poljoprivredni i turistički sektor. Hrvatska se već suočava s najvišom stopom smrtnosti povezanom s vrućinama u Europi, a bez prilagodbe ta bi se stopa do 2050-ih mogla udvostručiti”, stoji u Akcijskom planu.
Klimatske promjene u Hrvatskoj donose toplije, suše i ekstremnije vremenske prilike. Projekcije za razdoblje 2041. – 2070. ukazuju da se može očekivati porast srednje temperature zraka ljeti za 2,0 – 2,4 °C, najviše u gorskoj Hrvatskoj i priobalju. Očekuje se 18 – 21 manje hladnih dana i 12 – 24 više toplih dana godišnje, uz produljenje toplih razdoblja do 50 dana uz obalu. Ljetne oborine će se smanjiti za 5 – 20 %, a zimske povećati do 15 %, uz dulje sušne i kraće kišne nizove.
Jedna od ključnih preporuka za Hrvatsku je da je lokalizirana prilagodba ključna za zaštitu stanovništva, produktivnosti i infrastrukture od klimatskih rizika kao što su poplave, suše i toplinski valovi te da je potrebno usredotočiti se na povećanje otpornosti gradova na vrućine te sigurnost opskrbe vodom kao i na otpornost poljoprivrede i upravljanje rizicima od katastrofa.
Što je do sada napravljeno
Stoga je u 2025. godini unaprijeđen zakonodavni okvir kako bi se povećala integracija prilagodbe klimatskim promjenama u područja i djelatnosti koja su izložena rizicima od klimatskih promjena. Uvedena je obaveza provedbe klimatskog potvrđivanja za dugoročne i srednjoročne akte strateškog planiranja, propisano je obrazovanje, razvoj kapaciteta i podizanje javne svijesti o klimatskim promjenama kao i uloga središnje točke za prilagodbu klimatskim promjenama u pružanju stručne podrške. Jedna od obveza Republike Hrvatske je podnositi Europskoj komisiji izvješće svake dvije godine o nacionalnom planiranju i provedbi prilagodbe klimatskim promjenama.
Analiza provedbe Strategije pokazuje da je od usvajanja Strategije od ukupno 85 mjera i 279 aktivnosti provedeno ili je u tijeku provedbe ukupno 163 aktivnosti odnosno 59 % (provedeno 7 % a u tijeku provedbe je 52 %) te da se određeni broj aktivnosti tek treba provesti, njih 41 %. Utvrđeno je i da neke aktivnosti treba preoblikovati, dok za neke aktivnosti tek treba odrediti nadležnost. Među navedenih 163 aktivnosti, 52 % su one koje su vrlo visoke važnosti.
Prostora za napredak ima napretek. Premda je još 2019. godine propisano da je predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba i velikih gradova u obvezi donijeti program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja za područje svoje nadležnosti nisu ga svi donijeli pa je danas svega 43,38 % stanovništva Republike Hrvatske pokriveno planskim dokumentom i mjerama prilagodbe klimatskim promjenama.
