Urbane zelene oaze
Posljednjih je godina odlikovano 225 zelenih oaza. Ozelenjivanje fasada bršljanom, divljom lozom ili glicinijama nije samo ugodno za oko, nego može i znatno smanjiti korištenje klima-uređaja. Biljke penjačice su dobra mjesta za gniježđenje ptica, a divlje pčele i leptiri još će u kasnu jesen oblijetati cvjetove bršljana. Takva vertikalna livada doprinosi očuvanju bioraznolikosti u grada, a stanovnici zgrade mogu u njoj uživati iz prve ruke. Pretvaranje krovnih terasa u zelene oaze zahtijeva još manje truda: umjesto šljunka može se postaviti mahovina ili žednjak, a vrt obogatiti gredicama.
To su samo neki od projekata kojima se Grad Beč bori protiv toplinskih otoka i klimatskih promjena. Tako se u austrijskoj prijestolnici godišnje posadi i do 4.500 stabala, a dosadašnjih 60 kilometara uređenih plaža za kupanje uz Dunav se neprestano proširuje. Osim toga Beč do 2025. godine planira urediti dodatnih 400.000 kvadratnih metara zelenih površina u što spada primjerice 30.000 kvadratnih metara veliki park u okrugu Seestadt Nord.
Raspršivači vodene maglice, prskalice i česme kojih je u Beču oko 260 snižavaju temperaturu javnog prostora u kojem su postavljene, a i pružaju oblik zabave za najmlađe. Za projekte pojedinih gradskih okruga u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica, Grad Beč je do kraja 2025. godine stavio ukupno 100 milijuna eura, tj. 20 milijuna eura godišnje, na raspolaganje.
