Europska komisija želi da korisnici prometa plaćaju za emisiju stakleničkih plinova, buku i drugu štetu koju uzrokuju, pokazuju prijedlozi izneseni u nacrtu Bijele knjige o prometu, prenose europski mediji. Nacrt dokumenta, koji donosi planove EK za iduće desetljeće, predviđa radikalno drukčiji sustav prometa do 2020. koji uključuje jedinstveni europski prometni prostor, otvorena tržišta, zeleniju infrastrukturu i tehnologije s niskom emisijom CO2, prenosi Hina. "Cijena prijevoza vjerojatno će se povećati zbog skupe nafte, sve gušćeg prometa, manjka stručnih radnika i šire primjene načela 'korisnik plaća' za korištenje infrastrukture", kaže se u nacrtu dokumenta, koji će biti objavljen u prosincu. Emisija stakleničkih plinova u prometu povećala se za 24 posto od 1990. do 2008. i čini 19,5% ukupne emisije EU-a, po procjenama EK. Prometni sektor morat će zbog toga smanjiti emisiju za najmanje 45 do 60% u odnosu na razinu od 1990. ako EU želi ispuniti svoje klimatske ciljeve za 2050. "S obzirom na današnju gotovo potpunu ovisnost o nafti, jasno je da će ograničenje emisije biti glavni čimbenik koji će trebati razmotriti u dizajniranju prometnog sustava budućnosti", kaže se u dokumentu. U središtu problema su osobni automobili, no izazov će biti i povećanje emisije u zračnom i morskom prijevozu, koja daleko premašuje cestovni. Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti da korisnici prometa plaćaju za emisiju, zagađenje zraka, buku i drugu štetu koju uzrokuju, predlaže EK. "To se može izvesti putem različitih tržišnih instrumenata, primjerice porezima na gorivo, naplaćivanjem kilometraže i sustavima ograničavanja i trgovanja emisije plinova", kaže se u dokumentu. Državama članicama trebalo bi se omogućiti da u cestarine uključe pitanja kao što su prometne gužve, buka i zagađenje. Direktiva o eurovinjeti, koja se odnosi na promet teških teretnih kamiona autocestama, neće obuhvatiti cijelu cestovnu mrežu, ističe se u dokumentu. EK će stoga 2013. razmotriti postupno uključivanje cijele međugradske mreže ili barem glavne transeuropske koridore do 2020. Potaknut će također države članice da slijede taj primjer i uvedu mjere za osobna vozila i ostale dijelove mreže. Dokument također razmatra poboljšanje infrastrukture kako bi se potaknuo održiviji promet, prenosi Hina.