Na 9. sjednici Hrvatskog sabora koja je održana 6. ožujka jednoglasno je, s čak 135 glasova 'za', donesen Zakon o proglašenju Parka prirode Zagorske gore. Time je Hrvatska dobila novi, već 13. po redu park prirode. Time se broj zaštićenih dijelova Hrvatske u kategoriji nacionalnih i parkova prirode povećao na 21. Istodobno, ako se uključe područja koja su dio ekološke mreže 'Natura 2000', zaštićeno čak 38,6% kopnenog dijela Hrvatske
Radi se o dijelu Hrvatskog zagorja koji je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku upravo zbog očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su šumska staništa, mozaici travnjačkih staništa, vodena staništa rijeke Bednje, močvarna staništa, špiljska staništa. Na tom je području zabilježena je petina sveukupne hrvatske flore, odnosno 1200 biljnih vrsta i podvrsta, od kojih se 12 smatra endemičnima u širem smislu. Također je zabilježeno i više od 30 endemskih vrsta životinja.
Park prirode Zagorske gore obuhvaća od 300,87 km2 na prostoru Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, a obuhvaća Maceljsku goru, Ravnu goru, Strahinjščicu, Ivanščicu i Bednjanski kraj. Na području Parka nalazi se osam područja ekološke mreže s 33 različita ciljna stanišna tipa i vrsta i tri zaštićena područja: spomenici prirode Mačkova pećina i Vindija i park-šuma Trakošćan. Zbog zemljopisnog položaja, razvedenosti reljefa, klimatskih i hidrografskih prilika cijeli je taj prostor bogat vrijednim geološkim, geomorfološkim, hidrološkim, paleontološkim i mineraloškim lokalitetima te biološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima, stoji u objavi Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
