Webinar „Čestice u zraku – Što to zapravo udišemo?" okupio je stotinjak sudionika i sedmero stručnjaka koji su jasno poručili: kvaliteta zraka nije samo ekološka tema – ona izravno utječe na vaše zdravlje, troškove grijanja i vrijednost nekretnina.
U organizaciji udruga Pokret Otoka i ePokret - Centar za kulturu življenja i razvoj, uz programsku podršku ZGRADOnačelnik.hr-a, otvorena je tema koja nadilazi ekologiju i duboko zadire u zdravlje, energetiku, urbanizam i socijalnu politiku.
Rasprava je jasno pokazala da kvaliteta zraka više nije samo okolišna tema – ona je istodobno zdravstveno, urbanističko, energetsko i socijalno pitanje. Evo konkretnih zaključaka i koraka.
Udišemo i izdišemo oko 20 tisuća puta dnevno, a o zraku razmišljamo tek kad postane problem. No stručnjaci upozoravaju: kvaliteta zraka u Hrvatskoj, posebno u kontinentalnim gradovima tijekom zimskih mjeseci, predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik o kojem se premalo govori.
Najveći zimski izvor sitnih čestica (PM2,5) u kontinentalnoj Hrvatskoj su kućna ložišta na kruta goriva. Dimnjaci na svega 10 metara visine ispuštaju čestice upravo tamo gdje ljudi žive i dišu. Kad nastupi temperaturna inverzija – hladan zrak pri tlu, topliji iznad – vertikalno miješanje zraka je onemogućeno i onečišćenje ostaje zarobljeno nad gradom. To objašnjava zašto isti grad u dva uzastopna dana može imati drastično različitu kvalitetu zraka, bez ikakve promjene u prometu ili grijanju.
Ni zatvoreni prostori nisu sigurni
Prosječne godišnje koncentracije PM2,5: Slavonski Brod bilježi 25–28 µg/m³, Osijek 18–20, Zagreb 16–23, dok su priobalni gradovi u znatno boljoj poziciji – Split 9–11, a Rijeka samo 7–8 µg/m³. Darijo Brzoja iz DHMZ-a istaknuo je da model LOTOS-EUROS pokazuje kako oko polovice onečišćenja u većim hrvatskim gradovima dolazi iz prekograničnih izvora, što znači da lokalne mjere, iako nužne, same po sebi nisu dovoljne.
PM2,5 čestice prodiru duboko do alveola u plućima, a ultrafine prelaze u krvotok i kolaju cijelim tijelom, pokrećući sustavnu upalnu reakciju. Dugotrajna izloženost povezana je s astmom, KOPB-om, kardiovaskularnim bolestima i rakom pluća. Dr. sc. Želimira Cvetković iz Zavoda „Andrija Štampar" to je usporedila s kroničnim unosom soli – jedan dan ne uzrokuje bolest, ali dugotrajna izloženost pomiče krivulju rizika za cijelu populaciju. Posebno su ugrožena djeca čija su pluća u razvoju, trudnice, starije osobe i kronični bolesnici.
Ni zatvoreni prostori nisu potpuno sigurni. Mjerenja pokazuju snažnu povezanost vanjskih i unutarnjih koncentracija čestica jer zgrade nisu hermetički zatvorene. Uz to, kuhanje (osobito prženje), plinski štednjaci i hlapljivi organski spojevi iz novog namještaja dodatno opterećuju unutarnji zrak.
No dugoročni trend je pozitivan. Kvaliteta zraka u Hrvatskoj i Europi poboljšava se posljednjih 10–20 godina, a kombinacijom dostupnih mjera, poticaja i osobne odgovornosti situacija se može dodatno poboljšati.
