Područje Ivanščice, Strahinjščice, Maceljske gore, Ravne gore i Bednjanskoga kraja osobito je vrijedno po svojoj prirodnoj i kulturno-povijesnoj baštini, a bogato je rijetkim biljnim i životinjskim vrstama, među kojima su i novootkrivene, dosad nepoznate vrste za floru i faunu Hrvatske. To je samo dio vrijednosti zbog kojih je područje koje obuhvaća nešto više od 300 četvornih kilometara, a proteže se kroz pet gradova i devet općina u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, predloženo za zaštitu kategorijom park prirode.
Istaknuto je to sredinom tjedna u Varaždinu, gdje je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) organiziralo javno izlaganje prijedloga Zakona o proglašenju Parka prirode 'Zagorske gore', a u sklopu javnog uvida u stručnu podlogu i kartografsku dokumentaciju koji je počeo u rujnu, a trajat će do 23. listopada, izvijestila je, među ostalim, Varaždinska županija.
"Hrvatska ima osam nacionalnih parkova i 12 parkova prirode, što nije mali broj. Zaštićena područja moraju imati osobita svojstva, a upravo takva svojstva ima područje Ivanščice, Strahinjščice, Maceljske gore, Ravne gore i Bednjanskoga kraja. Uz to što je bogato prirodnom i kulturnom baštinom, svjedoči o bogatoj, pa i burnoj geološkoj povijesti. Sa svojim staništima, nalazištima, vrijednim i rijetkim vrstama flore i faune, krasnim dvorcima, ljetnikovcima, ladanjskim imanjima, špiljama, spomenicima prirode i mnogočemu drugome zaslužuje dobiti poseban zakonski okvir koji će nadaleko, ne zaustavljajući se na hrvatskim granicama, promovirati vrijednosti i ljepotu Zagorja. Sve vas pozivam da aktivno sudjelujete u ovom javnom uvidu, a Ministarstvo i Vlada će učiniti sve da ovaj prekrasan krajobrazni mozaik bude prepoznat u Hrvatskoj i Europi. Nadam se da će Zakon u Saboru biti usvojen u prvoj polovici 2025. godine", rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Šumska staništa
Izlaganje o vrijednostima i značajkama područja budućeg PP Zagorske gore održao je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MZOZT-a Aljoša Duplić.
"Predloženi park prirode obiluje geolokalitetima, njih više od 20 prepoznati su kao specifični, a dva su zaštićena, špilja Vindija i Mačkova špilja. Ovdje postoje i rudnici koji svjedoče o načinu života u prošlosti. Osobito su značajni rudnici na području Ivanca, Radoboja, Golubovca, Konjščine i Krapine, koji danas predstavljaju kulturnu baštinu, a istovremeno nude i informaciju o geološkoj vrijednosti ovog prostora. Na prostoru predloženog parka dosad je zabilježeno 114 speleoloških objekata s bogatom, uglavnom endemičnom špiljskom faunom poput rakušca 'Niphargus cerjanensis' iz Cerjanske špilje kod Klenovnika. Nova je to vrsta za znanost. Kad se nešto otkrije u Amazoni, to zauzme naslove u medijima, dok za ovo vjerojatno niste znali. Međutim, to je vrijednost Hrvatske koja skriva brojna ovakva iznenađenja", izjavio je.
Šume prekrivaju čak 78 posto područja predloženog za zaštitu. "Od šumskih staništa ističe se rijetka i reliktna šumska zajednica s vrstama velelisna lipa i tisa s manjim udjelom bukve, jele i ostalih plemenitih listača. Šumska staništa značajna su za očuvanje mnogih vrsta rijetkih gljiva, kornjaša, ptica i šišmiša. Mozaici travnjačkih staništa bogati su vrstama od kojih su najznačnije orhideje, zabilježeno je 46 vrsta i podvrsta. S više od 1.200 zabilježenih biljnih svojti područje predloženog parka prirode je po svojoj botaničkoj vrijednosti jedno od najznačajnijih u Hrvatskoj. Naime, jedna petina vrsta zabilježenih u flori Hrvatske nalazi se i na ovih nešto više od 300 četvornih kilometara", naveo je.
