Europska unija po svemu sudeći neće ispuniti cilj korištenja četvrtine poljoprivrednog zemljišta za organsku proizvodnju do 2030. godine zbog slabe potpore tom sektoru, prema procjeni Europskog revizorskog suda (ECA) objavljene tijekom rujna.
U novom izvješću ECA-eEkološki uzgoj u EU 2024. navodi se da europske politike i strategije imaju nedostatke i nedosljednosti, a izražavaju se i sumnje u učinkovitost potpore organskom sektoru. Čini se da je cilj od 25 posto organski obrađivanog zemljišta do 2030. nedostižan, rekli su europski revizori, upozoravajući da bi usvajanje praksi organske proizvodnje trebalo udvostručiti da bi se postigao cilj.
Godine 2022. oko 17 milijuna hektara uzgajano je organski u EU-u, odnosno 10,5 % ukupne korištene poljoprivredne površine. Ekološka proizvodnja ima vrlo malo tržište, koje ne čini više od četiri posto ukupnog tržišta hrane u EU. Za usporedbu, gotovo 40% zemljišta u EU koristi se za poljoprivredu.
Strategija 'Od polja do stola' i velike potpore
Ekološka poljoprivreda jedna je od najvažnijih sastavnica EU strategije „Od polja do stola“ i ima važnu ulogu u ispunjavanju ambicioznih ekoloških i klimatskih ciljeva EU.
„Trenutna strategija ima značajne nedostatke i nema vizije ni ciljeva ekološkog sektora nakon 2030. godine. Zahvaljujući milijardama eura koje godišnje osigurava EU, površina zemljišta pod organskim uzgojem se povećala, ali se premalo pažnje posvećuje zahtjevima i potrebama sektora“ navodi se u izvješću objavljenom nedavno na Europski dan organske poljoprivrede, 23. rujna.
U priopćenju ECA-e podsjeća se da su europski poljoprivrednici od 2014. do 2022. dobili oko 12 milijardi eura potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za prelazak na ekološku poljoprivredu ili održavanje organske poljoprivredne prakse, a da je do 2027. planirano još gotovo 15 milijardi eura Međutim, prijelaz na organsku poljoprivredu značajno varira među državama članicama: od manje od 5 posto ukupnih poljoprivrednih površina u Nizozemskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Irskoj i Malti do više od 25 posto u Austriji.
Male hrvatske brojke
U Hrvatskoj je tek 8,9% ukupne površine pod ekološkim uzgojem, dok je u susjednoj Sloveniji taj broj 11 %, a u Mađarskoj 6,3 %. Valja naglasititi da 56 % europskih površine pod ekološkim uzgojem otpada na samo četiri EU članice – Francusku, Španjolsku, Italiju i Njemačku, prema podacima iz 2022, temeljem Eurostata.
Kako je istaknuto, za dugoročni uspjeh nije dovoljno fokusirati se samo na povećanje površina na kojima se uzgajaju ekološki proizvodi, već je potrebno podržati sektor u cjelini, razvojem tržišta i poticanjem proizvodnje. U protivnom riskiramo stvaranje neuravnoteženog sustava koji je u potpunosti ovisan o EU fondovima, umjesto uspješne industrije koju potiču informirani potrošači.
"Daily European Service" navodi da je Europska komisija u svom odgovoru na izvješće navela da je prerano za procjenu hoće li cilj biti ispunjen. „Takva je procjena prilično zastarjela i nepotpuna s obzirom na to da ne uzima u obzir nedavna kretanja unutar trenutne Zajedničke poljoprivredne politike“ rekao je glasnogovornik Komisije Olof Gill, dodavši da je dugoročni trend pozitivan iako je inflacija utjecala na potražnju.
