Od 27 lokacija u Hrvatskoj s postrojenjima koja služe u proizvodnji nafte i plina na čak njih 26 zabilježene su emisije metana, objavili su iz Greenpeacea.
To je pokazalo veliko neovisno istraživanje o istjecanju metana na plinskoj i naftnoj infrastrukturi koje je po prvi puta provedeno u nas razdoblju od 25. do 31. ožujka 2025. godine.
“Lovac na metan” Théophile Humann-Guilleminot iz međunarodne klimatske organizacije Clean Air Task Force (CATF) proveo je ovakva istraživanja na više od 500 lokacija diljem svijeta, a sada i u Hrvatskoj. Riječ je o 96% istraženih lokacija, što je ujedno najveći postotak koji je CATF zabilježio u nekoj članici Europske unije.
CATF i Greenpeace obišli su niz lokacija u Hrvatskoj s postrojenjima koja služe u proizvodnji nafte i plina, odnosno za transport i skladištenje fosilnog plina, a koja su u vlasništvu ili pod upravljanjem Ine, Plinacra i Podzemnog skladišta plina Okoli.
Hrvatska među tri najgore države
Na spomenutih 26 lokacija dokumentirane su emisije metana u obliku ispuštanja odnosno istjecanja plina, zatim odzračivanja (eng.venting), kao i štetne prakse spaljivanja plina na baklji (eng. flaring) koje može imati negativan utjecaj i na zdravlje ljudi. CATF je na svakoj lokaciji pažljivo dokumentirao emisije koristeći infracrvene (IR) videozapise, IR fotografije, te digitalne fotografije. Prikupljeni materijali dio su CATF-ove kampanje pod nazivom "Cut Methane" koja se provodi diljem Europe i svijeta.
“Naše istraživanje snažno potvrđuje ono na što znanstvenici i istraživači upozoravaju već godinama – metan curi ili se ispušta duž cijelog lanca opskrbe naftom i plinom. Od ogromnih plinskih polja u Teksasu do Plinacroovih plinovoda, kompanije rasipaju metan i ubrzavaju klimatske promjene, sve to u potrazi za kratkoročnim profitom. Nažalost, od zemalja u kojima sam bio, Hrvatska je po rezultatima među tri najgore.” istaknuo je Humann-Guilleminot.
Metan je vrlo snažan staklenički plin koji ima potencijal globalnog zagrijavanja 84 puta veći od ugljičnog dioksida u razdoblju od 20 godina. Često istječe u atmosferu tijekom vađenja, transporta i skladištenja. U kolovozu 2024. u EU-u je stupila na snagu Uredba o metanu, koja je prvi takav obvezujući propis u svijetu usmjeren na emisije metana u sektoru energetike.
INA: Naše operacije su u skladu s regulativom
Vezano uz rezultate ovog istraživanja, oglasili su se i iz INA-e gdje ističu da su njihove operacije u skladu s važećom regulativom. Vezano uz lokacije koje se spominju u ovom istraživanju, iz INA-e poručuju kako ne mogu komentirati podatke "koji nisu dobiveni prema jasno propisanim pravilima".
"INA je mjerenja odradila sredinom ožujka 2025. i u tijeku su radovi na otklanjanju detektiranih propuštanja. Skrećemo pozornost da se u proizvodnji nafte i plina na navedenim lokacijama koriste atmosferski rezervoari koji imaju dišne ventile prema odobrenim rudarskim projektima te građevinskim i uporabnim dozvolama. Riječ je o sigurnosnom elementu za ispuštanje metana, a što je prepoznato i dopušteno propisom za spremnike za pohranu na atmosferskom tlaku u Uredbi", navode u kompaniji.
Plinacro: Podaci prikupljeni termalnom kamerom imaju ograničenja
Na istraživanje su reagirali i iz Plinacroa gdje ističu kako kontinuirano ulažu u modernizaciju infrastrukture i primjenu naprednih tehnologija vezanih uz održavanje transportnog sustava i za detekciju eventualnog curenja metana.
"Plinacro posjeduje i koristi visoko sofisticiranu opremu za praćenje emisija metana poput laserskih detektora metana, podmorskih robota, visoko osjetljivih kamera, senzora, dronova, automatskih sustava detekcije metana (plinodojave) i sl.", navode u kompaniji gdje smatraju kako dostavljeni materijal snimljen termalnom kamerom ima određena tehnološka ograničenja. Primjerice, tako se bilježe promjene u temperaturi, ali se ne detektira određena vrsta plina, odnosno ne detektira se isključivo metan.
"Samim time podaci prikupljeni termalnom kamerom nisu dobiveni prema jasno propisanim pravilima te nisu relevantni i podobni za interpretaciju", tvrde u Plinacrou, te najavljuju sveobuhvatni projekt smanjenja emisija metana kojim planiraju u sljedeće tri godine investirati potrebna sredstva u sveobuhvatnu elektrifikaciju aktivatora, te nabavu najpreciznije opreme za monitoring propuštanja metana.
