Velika zarada
U nedavno revidiranom Planu korištenja financijskih sredstava od prodaje emisijskih jedinica (ETS kvota) se za period prodaje emisijskih jedinica 2017. - 2020. spominjala zarada države/Fonda od 1,32 milijarde kuna, bazirana na cijenama ETS kvota od 5,77 EUR/EUA (European Emission Allowance) za 2017. i 15,68 EUR/EUA za 2018.. Također, projeciralo se da bi ETS dozvole za 2019. mogle koštati 12,20 EUR/EUA, odnosno za 2020. 15 EUR/EUA, a u primarnoj dražbi 13,6 EUR/EUA. Ipak, burzovne cijene su cijele ove godine više, a takva će biti i prosječna cijena za 2019. Ako se u obzir uzme navedena cijena iz primarne dražbe (13,6 EUR/EUA), današnja zarada od međunarodne prodaje 20 milijuna starih ETS kvota iz perioda 2013.-2017. bila bi opet veća od dvije milijarde kuna, što je doista ozbiljan novac. Ipak, za precizne procjene treba bolje poznavati ETS sustav.
Sukladno odluci Vlade u pregovaračkom timu za prodaju kvota su ministar energetike i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te pomoćnici ministra zaštite okoliša, financija te vanjskih poslova. Na naš upit za što će se iskoristiti dobiveni novac, u resornom ministarstvu su odgovorili sljedeće.
Kamo ide novac
Kažu da se sukladno Zakonu o zaštiti zraka sredstva prikupljena prodajom dijela nacionalne godišnje kvote emisija stakleničkih plinova, koja se ispušta iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, uplaćuju na poseban račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te se troše u skladu s člankom 100. stavku 3. Zakona. U tom stavku stoji da se novac od prodaje emisijskih jedinica troši na smanjivanje emisija stakleničkih plinova, prilagodbu klimatskim promjenama, unapređenje šumskih resursa, obnovljive izvore energije, niskougljični promet i slično, ali i za energetsku obnovu zgrada.
No, pitanje je gdje će novac na koncu završiti, jer Hrvatska već ima praksu prenamjene sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u druge svrhe. Kako je u svibnju pisao naš portal, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u javnu je raspravu u svibnju uputilo dokument kojim mijenja Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u RH do 2020., te gotovo četvrtinu novca dobivenog od prodaje emisijskih jedinica na dražbi do 2020. planira uputiti u financiranje kritiziranog koncepta Centara za gospodarenje s otpadom.
Revizija Plana
U revidiranom Planu korištenja novca od prodaje emisijskih jedinica na dražbi do 2020. predlaže se da se u Centre za gospodarenje otpadom utroši 26% novca od prodaje ETS jedinica (355 mil. kn), a ako se uračuna i neenergetski sektor koji uključuje i gospodarenja otpadom koji dobiva 118 mil. kn, onda je to glavnina novca. Istodobno, obnovljivi izvori dobivaju 165 mil. kn, promet 115 mil. kn, a energetsko siromaštvo malu svotu od 28 mil. kn. Projekti ESI fondova za prilagodbu klimatskim promjenama (što i jest proklamirana svrha ovako prikupljenog fonda) dobivaju 189 mil. kn a energetska učinkovitost bez prometa 257 mil. kn. dakle, time će se financirati dominantno energetska obnova javnih i višestambenih zgrada a ponešto će biti i za i mrežu industrijske energetske učinkovitosti, eko-oznake itd.
