Podsjetimo, Pariški sporazum je prvi pravno obvezujući globalni klimatski sporazum o smanjenju emisija stakleničkih plinova koji je usvojen krajem 2015. u Parizu. Cilj Pariškog sporazuma je osnažiti globalnu reakciju na opasnost od klimatskih promjena a njime se utvrđuje dugoročni cilj smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C te da se pokuša zadržati na 1,5 °C u odnosu na razinu emisija u predindustrijskom razdoblju.
Do danas je 169 od ukupno 197 država stranaka Konvencije ratificiralo Pariški sporazum. Republika Hrvatska je 23. lipnja 2017. godine postala punopravna stranka Pariškog sporazuma.
Na marginama Konferencije stranaka Okvirne konvencije o promjeni klime, pomoćnik ministra Igor Čižmek je s predsjednikom Međuvladinog panela o promjeni klime (IPCC) dr. Hoesung Lee-om održao sastanak na temu uloge i važnosti IPCC-a za pregovore o klimatskim promjenama kao i načinu financiranja istog. Predsjednik IPCC dr. Lee ukazao je na povećanje oblima posla IPCC u okviru Pariškog sporazuma te je zatražio da se u financiranje dobrovoljno uključi i veći broj država od sadašnjih 40-tak. Kako IPCC putem svojih redovnih izvješća osigurava stručne podloge nužne za klimatske pregovore od velike važnosti je osigurati kontinuitet njegovog djelovanja, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
SAD ipak želi Pariški sporazum
Bivši gradonačelnik New Yorka misli drugačije od predsjednika Trumpa
