Nerealno je u tri mjeseca očekivati cijelu provedbu Uredbe o gospodarenju otpadom, žale se iz Udruge gradova na prekratak rok. Početkom mjeseca na snagu je stupila regulativa koja nalaže obvezu odvajanja otpada, a gradovi i općine imaju dodatnih tri mjeseca za prilagodbu svojih komunalnih poduzeća novonastaloj situaciji. I dok neke jedinice lokalne samouprave (JLS) već u praksi primjenjuju odvajanje otpada, u većini je ono tek u planu. Kako piše Poslovni dnevnik, najveći problem će biti u velikim gradovima, prije svega Zagrebu, gdje će to biti svojevrsni logistički pothvat. Zbog toga je za ponedjeljak sazvana i tematska sjednica zagrebačke Gradske skupštine gdje će se odlučiti o modelu i dinamici odvajanja otpada. Iz Udruge gradova, kojoj je na čelu zaprešićki gradonačelnik Željko Turk, ističu da će ulaganja u infrastrukturu, ako ih gradovi i komunalna društva provode svojim sredstvima, svakako dovesti do porasta cijene za krajnje korisnike. "Zbog toga, kao i zbog nedovoljnog fiskalnog kapaciteta pojedinih JLS, neophodno je što više koristiti sredstva EU fondova. Ono što se dobije bespovratno neće opteretiti građane kroz cijenu. Od države očekujemo da pomogne u pojednostavljenju i ubrzanju procedura neophodnih za pripremu projekata za EU sufinanciranje, jer složene i dugotrajne procedure onemogućuju brzu reakciju JLS, gradnju infrastrukture i implementaciju novog sustava. Potrebni su i razumijevanje i podrška pravosuđa u sankcioniranju prekršitelja komunalnog reda. Županije bi se također trebale uključiti i surađivati s JLS tako da ubrzavaju i pojednostavljuju svoj dio posla - prostorno planiranje s kojim moraju biti usuglašeni gradski planovi, suglasnost na plan gospodarenja otpadom JLS, ", kažu u Udruzi gradova. Smatraju da su tri mjeseca prijelaznog razdoblja prekratak rok i da je nerealno očekivati kompletnu implementaciju Uredbe o gospodarenju otpadom, makar su brojni gradova počeli na tome raditi još u svibnju. Ističu da je racionalno prema građanima lokalno graditi sustav zasnovan na primarnoj selekciji, dodatnom sortiranju ovako prikupljenog otpada, kompostiranju biootpada, te odvozu što je moguće manje ostatnog otpada na skupi centar na obradu. Hrvatska je preuzela obvezu odvojenog prikupljanja 50% komunalnog otpada do 2020., kao i obvezu gradnje velikih centara koji će obrađivati ostatak otpada. Izgrađena su samo dva takva centra od kojih se jedan, Piškornica, ovih dana našao u žiži javnosti zbog direktora koji je sam sebi isplaćivao milijunski bonus, piše Poslovni dnevnik.