WWF Adria i Zelena akcija apeliraju na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da ocijeni projekt izgradnje hidroelektrane Kosinj neprihvatljivim za okoliš. Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije i WWF Adria danas su održali akciju ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Povod akciji bila je studija utjecaja na okoliš za hidroenergetski sustav (HES) Kosinj za koji je danas zadnji dan javne rasprave. „Studija utjecaja je manjkava, temelji na zastarjelim studijama i podacima, te ne odgovara na ključna pitanja s aspekta očuvanja okoliša. WWF zagovara pristup sistemskog planiranja hidroenergetike jer je utjecaj brana na okoliš te na život i rad ljudi uvijek značajan, dok je njihova korist često precijenjena, a društvene i ekološke posljedice podcijenjene. Negativne društvene i ekološke utjecaje moguće je izbjeći realnom procjenom potreba i projektnih opcija, sudjelovanjem dionika te izbjegavanjem i ublažavanjem utjecaja na okoliš i društvo. U slučaju HES Kosinj nijedna od ovih mjera nije bila primijenjena“, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije. Zeleni naglašavaju da će izgradnjom akumulacijskog jezera površine 1.155 ha u potpunosti biti potopljena naselja Gornji Kosinj i Mlakva, a njihovo stanovništvo raseljeno. Dodaju da je temeljem iskustva s postojećom akumulacijom Kruščica, za očekivati je daljnje pogoršanje mikroklimatskih uvjeta za stanovništvo okolnih mjesta u vidu više magle i nižih temperatura dok se predviđanja o eventualnim pozitivnim učincima, poput razvoja poljoprivrede u Lipovu polju i turističkih sadržaja na novoj akumulaciji, temelje na zastarjelim studijama i/ili "bujnoj mašti izrađivača Studije utjecaja na okoliš". U sklopu projekta predviđena izgradnja hidroelektrane Kosinj i pripadajućeg akumulacijskog jezera na rijeci Lici (uz već postojeću HE Sklope i akumulaciju Kruščica). Osim same hidroelektrane i akumulacijskog jezera, predviđena je izgradnja tri brane (Kosinj, Sedlo, Bakovac), tunela i kanala kojima bi se vode potoka Bakovca skrenule prema rijeci Lici, rekonstrukcija postojeće HE Sklope te rekonstrukcija i gradnja novih prometnica. S okolišnog aspekta, drže da je najupitnija izgradnja više od 6 km dugačke injekcijske zavjese. To pretpostavlja upumpavanje preko 75.000 tona cementa u osjetljive podzemne ekosustave kako bi se osigurala vododrživost akumulacije u poroznom, krškom terenu. „Neprihvatljivo je što se Kosinjska dolina toliko desetljeća „čuva“ za projekt koji možda na kraju neće ni biti realiziran, a lokalno stanovništvo kao da živi u nekom „energetskom rezervatu“ gdje ne mogu živjeti istom kvalitetom života i ostvarivati ista prava kao drugi građani i građanke Hrvatske. Nebriga prema lokalnom stanovništvu vidljiva je i u tome što se apsolutno ignorira postojanje drugih mogućnosti razvoja ovog kraja te postojanje alternativnih energetskih projekata kojima bi se proizvodilo više struje, a koji ne predviđaju potapanje Kosinjske doline, odnosno raseljavanje stanovništva“, rekla je Željka Leljak Gracin, predsjednica Zelene akcije.