Hrvatski sabor podržao je jučer Zakon o provedbi europske uredbe o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), čiji je cilj izjednačiti tržišni položaj europskih proizvođača s konkurencijom iz trećih zemalja koje ne snose usporedive troškove emisija ugljikova dioksida.
Mehanizam bi trebao spriječiti da europski proizvođači, koji već plaćaju trošak ugljika kroz sustav trgovanja emisijama (EU ETS), budu u nepovoljnijem položaju u odnosu na uvoznike iz država s blažim klimatskim pravilima. Istodobno, CBAM bi trebao potaknuti smanjenje emisija i čišću industrijsku proizvodnju izvan Europske unije.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković istaknuo je kako je Hrvatska zbog geografskog položaja i gospodarske povezanosti sa susjednim državama izvan EU posebno izložena uvozu proizvoda iz sustava s drukčijim klimatskim pravilima i troškovima emisija.
CBAM obuhvaća cement, željezo i čelik, aluminij, gnojiva, električnu energiju i vodik. Konačno razdoblje njegove primjene počelo je 1. siječnja 2026., kada su uz obveze izvješćivanja nastupile i financijske obveze povezane s CBAM certifikatima.
Određene su nadležna tijela za provedbu
Predloženim zakonom određuju se nadležna tijela za provedbu mehanizma u Hrvatskoj, njihove ovlasti, suradnja, nadzor te prekršajne odredbe i sankcije. Za provedbu su zaduženi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Carinska uprava Ministarstva financija i Hrvatska akreditacijska agencija.
Tijekom saborske rasprave SDP-ova zastupnica Maria Blažina podržala je zakon, ali upozorila na kašnjenje u njegovu donošenju, s obzirom na to da je konačna faza primjene CBAM-a već počela, a za pripremu institucija postojalo je gotovo trogodišnje prijelazno razdoblje.
Problematičnim smatra i izostanak Državnog inspektorata među tijelima nadležnima za provedbu zakona. Upozorila je i da bi predviđene kazne, koje za velike prekršitelje mogu dosegnuti 67.000 eura, velikim poduzetnicima mogle predstavljati tek manji trošak, dok bi za male tvrtke mogle značiti ozbiljan financijski udar.
Blažina je dovela u pitanje i spremnost hrvatskog energetskog sustava, podsjetivši da je Hrvatska prošle godine gotovo trećinu potrošnje električne energije pokrila uvozom, među ostalim iz Srbije i BiH, gdje se električna energija proizvodi i iz ugljena.
