„Nezakonita trgovina divljim vrstama jedna je od najprofitabilnijih kriminalnih aktivnosti koja se na godišnjoj razini procjenjuje na 100 do 150 milijardi kuna. Krijumčarenje divljim vrstama je, nažalost, u porastu, a po zaradi se nalazi u samom svjetskom vrhu uz trgovinu drogom, oružjem i ljudima. Ilegalnom trgovinom ugrožava se opstanak brojnih rijetkih divljih životinjskih i biljnih vrsta, od kojih su mnoge pred izumiranjem. Zbog toga je važno da javnost upozorimo na taj problem“ – izjavio je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza povodom Svjetskog dana divljih vrsta. Odlukom UN-a Svjetski dan divljih vrsta obilježava se 3. ožujka počevši od prošle godine u spomen na potpisivanje Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) upravo na taj datum 1973. Tim povodom, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Zoološki vrt u Zagrebu organizirali su edukativno-zabavni program. Na pet edukativna kutka posjetitelji su dobili informacije o ilegalnoj trgovini kućnim ljubimcima, predmetima koji su izrađeni od ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, razlikovanju ugroženih vrsta od onih koje to nisu i trgovini ugroženim biljnim vrstama. Dovoljno hrabri posjetitelji imali su priliku u rukama držati egzotične gmazove ili dodirnuti biljku mesožderku. Hrvatska je potpisnica CITES Konvencije čiji je cilj osigurati da se međunarodnom trgovinom ne ugrozi opstanak oko 35.000 zaštićenih divljih životinjskih i biljnih vrsta. CITES je u razdoblju 2005.-09. na globalnoj razini zabilježio trgovinu s više od 317.000 živih ptica, više od 2 milijuna živih gmazova, 2,5 milijuna krokodilskih koža, 1,5 milijuna koža guštera, 2,1 milijuna zmijskih koža, 73 tone kavijara, 1,1 milijuna komada koralja i gotovo 20.000 lovačkih trofeja, dok je samo na području EU zabilježeno više od 12.000 zapljena ilegalnih proizvoda porijeklom od divljih vrsta. A oko 70.000 biljnih vrsta svakodnevno koristi u izradi i proizvodnji lijekova i medicinskih preparata. EU snažno podupire CITES Konvenciju te je kroz više uredbi i direktiva propisala mjere za sprječavanje ilegalne trgovine i osiguravanje održive međunarodne trgovine koja ne predstavlja prijetnju preživljavanju ugroženih divljih vrsta. Hrvatska je članstvom u EU preuzela odredbe kojima se regulira trgovina divljim vrstama, a njihova neposredna primjena osigurava se Zakonom o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama. Inspekcija zaštite prirode vrši nadzor nas trgovinom u unutrašnjosti zemlje, a Carinska služba u prekograničnom prometu. Tijekom 2014. inspekcija zaštite prirode u Hrvatskoj je sudjelovala u zapljeni 456 primjeraka divljih vrsta od kojih se najveći broj odnosio na žive primjerke ptica pjevica i kopnenih kornjača. Cilj ovakvih edukativnih akcija je promicanje bogatstva i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta te podizanje svijesti javnosti i ukazivanje na probleme ilegalne trgovine divljim vrstama, zaključuje se u priopćenju MZOIP-a.