Mladi žele ekološke i održive brandove ali za njih nemaju novaca

Autor: N. D. Objavljeno: 25.04.2023. 🕜 13:33 Lokacija: Zagreb
  • odjeća, moda (izvornik: B. McHaffie from Stock, 2023.)
    Izvor: B. McHaffie from Stock

Dubina novčanika diktira ekološke preferencije mladih kupaca mode

Jeftine krpice zbog krize sve su manje jeftine, ali shopingholičari i shopingholičarke u pravilu radije biraju jeftinije brandove. U Hrvatskoj se tako baci više od 50.000 tona otpadnog tekstila godišnje. 

Dio javnosti nedavno je sablaznila činjenica da je kineski modni brand Shein najpopularniji brend na svijetu. Osim što se Shein po medijima povlači zbog skandalozne poslovne politike i iskorištavanja radnika, proglašavaju ga i jednim od najvećih onečišćivača okoliša, zbog količine odjeće koju proizvodi. Najveći kupci su mladi, najveći zagovaratelji održivosti i borci za klimu. Nedavna studija provedena u Ujedinjenom Kraljevstvu, dala je jednostavan odgovor na taj paradoks – mladi žele etične, održive brendove, ali ih si ne mogu priuštiti.

Naime, od ispitanih tisuću potrošača između 16 i 40 godina, čak ih je 96% izjavilo da zbog poraslih troškova života, ne mogu kupiti ekološki osviještene brendove. Više od polovice, odnosno 53 posto, kazalo je da su im prioritet cjenovno prihvatljiviji proizvodi, a brendovi koji su eco-friendly često prodaju proizvode koji su van njihovog budžeta, piše Lider. 

 
Milenijci imaju više novca o generacije Z

 

Milenijci (rođeni između 1981. i 1996.) stoje nešto bolje od generacije Z (rođeni između 1996. i 2012.) kad su financije u pitanju, pa su prilagodili svoje kupovne navike i životni stil u skladu s diskusijama o klimatskim promjenama. Njih 52% pak odbija kupovati brendove koje smatraju ‘greenwasherima‘, dok to čini 45% milenijaca. Iako su stroži prema ‘greenwasherima‘, blaži su prema fast-fashion lancima – u njima nešto pozitivno vidi 47% milenijaca i 34% predstavnika generacije Z.

Istraživanje je naručila Earthopija, koja smatra da bi vlade trebale smanjiti poreze etičnim modnim brandovima ili ih povećati kompanijama čija odjeća ima puno plastike i niže je kvalitete. Pitanje je kako bi slično istraživanje prošlo u Hrvatskoj, gdje je kupovna moć još niža nego u Britaniji. 

Otpadni tekstil je vrijedna sirovina, a neki brandovi promiču reciklažu i nagrađuju popustima svoje kupce koji im donesu svoju staru odjeću. Sve se uvijek može odložiti u reciklažno dvorište ili pokoloniti prijateljima ili javnosti preko specijaliziranih grupa na društvenim mrežama. 

TAGOVI