Na Svjetski dan tigrova, koji se obilježava 29. srpnja, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF poziva vlade država u kojima žive tigrovi, da pojačaju napore protiv krivolova te da ukinu iznimno štetne prakse uporabe žičanih zamki koja ugrožava divlje životinje diljem Azije, a posebice još samo 3900 preostalih divljih tigrova na svijetu. Jednostavne za izradu i od široko dostupnog materijala, kao što su žice za kočnice na biciklima, žičane zamke su iznimno smrtonosne i velikom brzinom postaju kuga azijskih šuma. I ilegalna trgovina divljim životinjama je u porastu, godišnje iznosi oko 20 milijardi američkih dolara, a krivolovci sve više koriste zamke za zarobljavanje divljih tigrova, slonova, leoparda i drugih životinja koje su u velikoj potražnji na crnom tržištu. „Zamke su opasne, podmukle i brzo postaju glavni pokretač vala istrebljenja koji se širi diljem jugoistočne. Sva nastojanja za oporavak divljih tigrova sada su ugrožena ovim zamkama koje se postavljaju masovno. Vlade hitno moraju uložiti u obuku rangera koji su na prvoj liniji očuvanja, čišćenja zamki i uhićenja onih koji su ih postavili“, rekao je Mike Baltzer, voditelj WWF-ovog programa Tigers Alive. Procjenjuje se da svake godine rangeri zaštićenih područja Azije ručno uklanjaju stotine tisuća smrtonosnih zamki. U rijetkim slučajevima kada divlji tigar uspijeva izbjeći zamku, on pati od ozljeda koje ga oslabljuju i sprječavaju u lovu, zbog čega ugine od gladi ili infekcije. Osim toga, zamke povrede ili ubiju bilo koju životinju koja ih aktivira, čime zadaju dvostruki udarac divljim tigrovima, hvatajući plijen koji im je potreban za preživljavanje i reprodukciju. Unutar tropske šumske Sumatre, koja se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine i koja je jedino mjesto na Zemlji gdje se u istom staništu nalaze divlji tigrovi, orangutani, slonovi i nosorozi, procjenjuje se da se broj žičanih zamki udvostručio između 2006. i 2014. godine. U obližnjem Rimbang Balingu, jednom od nekoliko zaštićenih područja u Sumatri, rade samo dva redovno zaposlena državna rangera od ukupno 26 rangera u cijeloj zajednici. Zajedno, oni patroliraju područjem od preko 1400 četvornih kilometara, što je gotovo dvostruko više od površine New York Cityja. Godine 2010., vlade država u kojima žive tigrovi pokrenule su najambiciozniji cilj očuvanja za jednu vrstu do sada – TX2 ili globalni cilj udvostručavanja broja divljih tigrova do 2022. godine. Od 2016. godine, dugi trend padanja broja tigrova se zaustavio te je čak počeo pomalo rasti, signalizirajući nadu za globalnu zaštitu tigrova. Bez hitnog povećanja napora za sprječavanje i čišćenje žičanih zamki, uključujući ulaganje u rangere, krivolovna kriza će ponovo okrenuti trend prema padu, priopćeno je iz WWF-a.