Otvorio ga je Andrew Winston, globalno priznati stručnjak za izgradnju održivih tvrtki i jedan od najčitanijih autora na temu održivog poslovanja na svijetu, poručivši da je ovaj put zbilja došlo do promjene jer po prvi puta u zadnjih dvadesetak godina, u doba krize, održivost nije uklonjena s liste prioriteta. Štoviše, na kompanijama je, pandemiji i krizi energenata unatoč, nikad veći pritisak javnih politika, investitora, drugih tvrtki u lancima dobave, ali i zaposlenika i samih potrošača da pokažu na koji način njihovo poslovanje doprinosi rješavanju klimatskih i društvenih problema s kojima se suočavamo.
Prilagodba
Darija Krivonos s Instituta za studije budućnosti u Kopenhagenu, koja je također prilagodbu i otpornost istaknula kao ključne vještine jer su kroz povijest cijele industrije propadale ako nisu vidjele promjenu. Upozorila je da je tehnologija rješenje za mnoge, ali ne i za sve probleme s kojima se susrećemo i da ne smijemo zaboraviti na nas same i na promjene u vlastitom ponašanju i navikama.
Za promjenu je ključan menadžment temeljen na istinskoj brizi za sredinu u kojoj posluje i gradnji povjerenja, a na panelu koji je uslijedio istaknuto je da je otpornost najveća vrijednost tvrtki kao i da je za uspjeh zelene tranzicije ključno da tvrtke u njoj prepoznaju svoju dugoročnu korist. Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova Grupe, pojasnio je da je ova velika grupacija, koja troši čak 2% ukupne energije u RH, snažno zauzela kurs održivosti nakon što je uspostavila otpornu kapitalnu strukturu koja može odoljeti šokovima. Tržište je dosad tražilo što jeftiniji proizvod, bez da su u njegovu cijenu uračunati stvarni okolišni i društveni troškovi njegove proizvodnje, ali jesu li potrošači spremni platiti pravu cijenu. Istraživanja pokazuju da je mlađim generacijama stvarni trošak i poslovanje sa svrhom jedan od ključnih faktora pri odabiru proizvoda, što znači da se trend budućnosti već nazire.
