„Od 2016. povećava se udio odvojeno prikupljenog otpada i taj rast je svake godine sve veći. Proteklu godinu smo ostvarili značajni napredak. Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada povećana je na 37% što je povećanje za 6% u odnosu na 2018. godinu kada je ista iznosila 31%. Smanjili smo odlaganje na 59% što je smanjenje od 7% u odnosu na 2018. godinu, a što pokazuje da idemo dobrim smjerom“ rekao je Horvat.
Državni tajnik Horvat naglasio je kako su pokrenute investicije za više od 300 projekata iz područja gospodarenja otpadom te je još oko 200 projekata u pripremi.
Malo prikupljenog biootpada
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je naglasila da prema podatcima za 2019. godinu od 555 općina i gradova, samo njih 172 provodilo odvojeno prikupljanje biootpada i ovo je brojka koju je potrebno mijenjati jer svako smanjenje bacanja hrane znači i manji pritisak na poljoprivredno zemljište, manji utrošak vode, pesticida i gnojiva, a svi viškovi mogu biti dodana vrijednost za poljoprivredne proizvođače i oporabitelje.
„U Hrvatskoj bacamo oko 75 kg hrane godišnje po stanovniku a umjesto da smanjujemo proizvodnju komunalnog otpada, mi je iz godine u godinu povećavamo, pa smo tako došli na 444 kg po stanovniku godišnje, dok svega 14% biootpada recikliramo“, istaknula je Petir ove zabrinjavajuće podatke.
Indikativni cilj smanjenja otpada od hrane na razini Unije, u skladu s Direktivom o otpadu je 30% do 2025. i 50% do 2030. godine, uz poticanje doniranja hrane. Godišnje po stanovniku bacamo 75 kg hrane, a iako se na donacije ne plaća PDV i postoji pravilnik za donaciju ispravne hrane, doniranje se nije povaćelo, što znači da postoje objektivne velike prepreke, izvijestio je Komunal.hr.
