Europska industrija postigla je značajan napredak u smanjenju utjecaja na okoliš i klimu, pokazuje najnoviji izvještaj Europske agencije za okoliš (EEA). Tijekom posljednjeg desetljeća 2012.-2021., ekološki ii zdravstveni troškovi uzrokovani zagađenjem zraka iz industrije smanjili su se za gotovo 35%, iako su se donekle oporavili nakon pada 2020. potaknutog nižom gospodarskom aktivnošću u Europi tijekom pandemije COVID-19.
Gotovo 80% smanjenja ukupnih eksternih troškova tijekom posljednjeg desetljeća dogodilo se u energetskom sektoru. Napose je riječ o gašenju, obnovi ili konverziji termoelektrane za proizvodnju električne i toplinske energije. To je potaknuto uspješnom implementacijom najboljih dostupnih tehnika (BAT) u sektoru i prelaskom na manje zagađujuća goriva s visokim udjelom ugljika, što je potaknuto ekološkom i klimatskom politikom. Posljedično, drugi industrijski sektori imaju manja relativna smanjenja vanjskih troškova i još uvijek može postojati potencijal za daljnje poboljšanje ekološke učinkovitosti.
Nešto više od 100 od približno 10 000 analiziranih objekata – ili cca 1% postrojenja obuhvaćenih EEA-ovom studijom odgovorno je za 50% ukupne štete uzrokovane emisijama u zrak. Troškovi onečišćenja zraka koje uzrokuju najveća europska industrijska postrojenja su znatni, u prosjeku između 268 i 428 milijardi eura godišnje, prema analizi. U 2021. ti su troškovi odgovarali oko 2% BDP-a EU-a.
Najjače industrijske sile su i najveći onečišćivači
U 2021., prvih pet država članica s objektima koji doprinose najvećim zdravstvenim i ekološkim troškovima bile su Njemačka, Poljska, Italija, Francuska i Španjolska. Kada se troškovi usporede s BDP-om kao pokazateljem relativne uspješnosti po jedinici nacionalnog ekonomskog proizvoda, prvih pet zemalja bile su Bugarska, Poljska, Estonija, Grčka i Cipar.
Tijekom posljednjeg desetljeća (2012.-2021.) poredak zemalja na obje ljestvice bio je stabilan, uz nekoliko iznimaka. To znači da su tijekom ovog razdoblja, dok su se industrijske emisije smanjivale na razini Europske unije, relativni doprinosi država članica bili dosljedni, čak i kada se uzme u obzir gore navedeni omjer šteta u BDP-u.
Europski zeleni dogovor promicao je transformaciju europske industrije prema digitalnijoj i zelenijoj budućnosti. Revizija Direktive o industrijskim emisijama i nova Uredba o portalu industrijskih emisija (IEPR) imaju za cilj pogurati veliku europsku industriju prema dekarbonizaciji, nultoj razini onečišćenja, kružnom gospodarstvu i inovacijama. Očekuje se da će jačanje EU direktive o kvaliteti zraka dodatno poduprijeti ovaj razvoj približavanjem graničnih vrijednosti onečišćenja smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.
Kasnije ove godine, EEA će, zajedno s Europskom komisijom, objaviti drugo izvješće o praćenju onečišćenja.
