Europska unija predana je postizanju nulte neto stope emisija CO2 do 2050. godine. Iako se velik dio mjera temelji na smanjenju trenutačnih razina emisija, bit će potrebne i tehnologije kojima se CO2 može hvatati ili uklanjati izravno iz atmosfere, a zatim pohranjivati ili upotrebljavati. Te će tehnologije biti usmjerene na djelatnosti u kojima je smanjenje emisija posebice teško ili skupo, kao što su, primjerice, emisije iz procesa izrade cementa ili proizvodnje energije iz otpada.
Komisija je stoga jučer donijela Komunikaciju o industrijskom upravljanju ugljikom u kojoj se navode pojedinosti o tome kako bi te tehnologije mogle doprinijeti smanjenju emisija za 90 posto do 2040. i postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, priopćeno je iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Pripremni rad
U Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija Komisija je predložila da EU do 2030. razvije kapacitet skladištenja CO2 od 50 milijuna tona godišnje. Na temelju procjene učinka preporučenog klimatskog cilja EU-a za 2040., ta će se brojka morati povećati na oko 280 milijuna tona do 2040. godine. U Komunikaciji o industrijskom upravljanju ugljikom utvrđuje se sveobuhvatan politički pristup za postizanje tih ciljeva.
Naime, u Komunikaciji se utvrđuje niz mjera koje treba poduzeti na nacionalnoj i razini EU-a kako bi se omogućilo uvođenje tehnologija i infrastrukture potrebne za uspostavu jedinstvenog tržišta CO2 u Europi u narednim desetljećima.
Komisija će započeti s pripremnim radom na mogućem budućem regulatornom paketu za transport i pohranu kojim bi se razmotrila pitanja kao što su struktura tržišta i troškova, pristup trećih strana, standardi kvalitete CO2 ili poticaji za ulaganje u novu infrastrukturu.
Komisijin Zajednički istraživački centar (JRC) ovaj tjedan je objavio izvješće o budućoj prometnoj mreži CO2 za Europu i povezanim potrebama za ulaganjima.
Atlas geoprostora
Komisija će procijeniti i količine CO2 koje je potrebno ukloniti izravno iz atmosfere (industrijsko uklanjanje ugljika) kako bi se ispunile ambicije EU-a u pogledu smanjenja emisija za 2040. i 2050. te procijeniti opće ciljeve i mjere politike za njihovo postizanje. To će uključivati procjenu načina obračunavanja uklanjanja i trajne pohrane u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS).
Kako bi pomogla u povećanju tržišta za hvatanje i trajno skladištenje emisija CO2, Komisija će utvrditi smjernice za postupke izdavanja dozvola za projekte i uspostaviti atlas potencijalnih skladišnih geoprostora.
Komisija će u suradnji s članicama razviti i alat za agregiranje za povezivanje dobavljača CO2 s operatorima prijevoza i skladištenja te otkupljivačima CO2.
EK nastoji uspostaviti jasan okvir za obračun ugljika za uporabu uhvaćenog CO2 kao resursa, koji bi odražavao klimatske koristi njegove uporabe resursa u industrijskim procesima. Time će se potaknuti uvođenje održivog ugljika u industrijske grane.
