Europska komisija objavila je ocjenu nacrta prvog revidiranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Hrvatsku 2021.-2030., predanog u srpnju. Države članica zbog energetska krize bile su primorane na brzu reviziju svojih planova koji bi trebali biti još zeleniji i otporniji na klimatske promjene. EK procjenjuje da će Hrvatska prema projekcijama dosegnuti svoj cilj o 17,1% manje emisija stakleničkih plinova do 2030., međutim neće dosegnuti cilj od 4,24 Mt ekvivalenata tona CO2 izbjegnutih emisija kroz raspolaganje šumama i zemljištem. Taj cilj glavnina EU članica neće dosegnuti, tako da ne čudi da je i Hrvatska ušla u tu skupinu.
EK procjenjuje da je hrvatska finalna potrošnja energije iznad indikativnih ciljeva u EU regulativi, s ciljem energetske učinkovitosti postavljenim za 6,6 Mt ekvivalenata, dok je cilj od 42,5% udjela zelene energije u bruto finalnoj potrošnji blago ispod EU cilja od 44%.
Slijede pozitivnosti u ocjeni plana. O korištenju zemljišta, promjeni korištenja zemljišta i šumarstvu (LULUCF) plan precizira da je Hrvatska pokrenula projekt povezivanja i usklađivanja baza podataka te omogućavanja eksplicitnog georeferenciranja zemljišta za njegovo korištenje i prenamjenu. Što se tiče hvatanja ugljika pri skladištenju (CCS), Hrvatska planira procijeniti geološki kapacitet skladištenja CO2 i naručiti nacionalnu studiju izvedivosti s akcijskim planom za pripremu projekata.
Kad je riječ o elektromobilnosti, nacrt ažuriranog plana pruža detalje koji se odnose na vozila i infrastruktura za punjenje i uvođenje tehnologija s nultom emisijom i slično u željezničku infrastrukturu, luke i zračne luke. Što se tiče energetske sigurnosti, plan utvrđuje ciljeve i mjere za povećanje sigurnosti Hrvatske opskrba energijom i otpornost uz povećano domaće vađenje ugljikovodika, proizvodnja obnovljivog plina, kapaciteta plinskih skladišta i LNG terminala.
Što ne valja u revidiranom NECP-u
Međutim, negativnosti čini se da nekako pretežu u ovoj ocjeni plana, za koji se konstatira da nije prošao javnu raspravu. Što se tiče energetske učinkovitosti, nacrt ažuriranog NECP-a utvrđuje politike i mjere koje su dostatne, dobro opisane, iako uključuju samo djelomičnu procjenu uštede energije. Na zgradama plan ne ažurira ambicije dugoročne strategije obnove nakon 2020. Na unutarnjem energetskom tržištu, plan se temelji na snažnom kapacitetu interkonekcija i mjerama fleksibilnosti koje jamče brzo priključenje projekata u obnovljivim izvorima, ali za primjenu plana nedostaju jasni ciljevi za odgovor na potražnju (demand response) i skladištenje energije. Štoviše, naglašava se da Hrvatska još nije procijenila broj kućanstava u energetskom siromaštvu.
O istraživanju, inovacijama i konkurentnosti, plan ne sadrži informacije o nacionalnom cilju i potrošnja za istraživanje i inovacije u specifičnim tehnologijama čiste energije, niti definira nacionalne ciljeve za konkurentnost povezane s energetskom unijom.
Što se tiče pravedne tranzicije, planu nedostaje sveobuhvatna analiza socijalnih pitanja, zapošljavanja i vještina za klimatsku i energetsku tranziciju i ne razrađuje konkretne politike i mjere za njihovo rješavanje. Također nije usklađen s usvojenim
Prostornim planom pravedne tranzicije (TJTP) za Istru jer odgađa postupno ukidanje ugljena u TE Plomin za 2033. Prema tom planu Hrvatska je trebala dobiti 179 mil. eura za Istru i Sisak iz Fonda za pravednu tranziciju.
