Usporavanje gospodarstva dovelo je do pada potrošnje primarne energije u Njemačkoj na povijesno najnižu razinu 2023., prema preliminarnim brojkama službe za energetske podatke Energiebilanzen (AEGB). Njemačka je potrošila 10.791 petadžula (PJ) energije, što je pad od više od jedne četvrtine u usporedbi s razinama iz 1990. godine i pad od 7,9 posto u odnosu na prošlu godinu.
Emisije ugljičnog dioksida povezane s energijom pale su za 10% ove godine jer je zemlja proizvodila više energije iz obnovljivih izvora energije, a ukupna potrošnja pala. Pad je u velikoj mjeri bio rezultat recesije u ekonomskoj proizvodnji – i posebno padu energetski intenzivne proizvodnje, ali toplo vrijeme i visoke cijene energije također su igrali ulogu, naveo je AEGB.
Proizvodnja iz obnovljivaca u godinu dana porasla je za ukupno 5% - kopnene vjetroelektrane proizvele su 15% više energije, dok je proizvodnja iz fotonapona rasla za 1%, međutim hidroelektrane su proizvele 11% više struje. Proizvodnja iz biomase, koja daje više od polovine ukupne potrošnje primarne energije zaostala je za 4% u odnosu na 2022.
Posljednje njemačke nuklearne elektrane prestale su raditi u travnju 2023., što je rezultiralo padom potrošnje nuklearne energije od gotovo 80%. Potrošnja kamenog ugljena smanjena je za gotovo 17%, dok je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije porasla za oko 5%. Pad emisija povezanih s energijom ove je godine iznosio 66 milijuna tona, prema podacima AEGB-a. Prvi puta od 2002. Njemačka je postala neto uvoznik električne energije, s 9,2 mlrd. kWh uvezenih nego izvezenih kWh.
