Nakon što je Vjesnik objavio uznemirujuće podatke o mogućim posljedicama gradnje rudnika i termoelektrane na ugljen lignit kod Tomislavgrada, u selu Kongori u BiH, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH zatražilo je očitovanje od ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladena Zirojevića. Kako Vjesnik doznaje od glasnogovornice MZOPUG-a Kate GOJEVIĆ, odgovor se još čeka. »Informacije o tom zahvatu imamo iz sažetka predstudije izvodljivosti za rudnik i termoelektranu Kongora u BiH. Budući da su Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina stranke konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državne granice Espoo, MZOPUG na temelju članaka 2. i 3. tog dokumenta zatražilo je od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH detaljne informacije o planiranom zahvatu kako bi razmotrili može li on znatno utjecati na okoliš RH te odlučiti o daljnjem postupku«, objašnjava glasnogovornica Gojević. Kako je Vjesnik već pisao, do 2013. u duvanjskoj Kongori sagradili bi se rudnici i termoelektrana na lignit, koji je već godinama zabranjen u Europi, čime bi se trajno ugrozili podzemni vodotokovi slivova Cetine, Vrljike i Jadra kojima se tisućljećima napaja pola milijuna stanovnika Dalmacije. Planirani rudnik trebao bi imati površinske kopove u radijusu od 10 kilometara, dubine i do 250 metara. Emisijom plinova godišnje bi u atmosferu bilo ispušteno između dva i tri milijuna tona ugljičnog dioksida, 2500 tona sumpornog dioksida, 1000 t dušičnih oksida, 300 t prašine i 300 kilograma žive. U radijusu od 50 kilometara došlo bi do termičkih promjena i zagađenja podzemnih voda kojih u kraškom Duvanjskom polju ima mnogo. Ugljena prašina narušila bi bioraznolikost kao i kisele kiše, a u ljudi bi izazivala bolesti dišnih putova i karcinom. Živa pak uzrokuje kronične bolesti unutarnjih organa, posebno bubrega te bi u tom kraju nestalo ptica, piše Vjesnik. U termoelektrani Kongora trebalo bi izgarati više od 3,5 milijuna tona lignita godišnje, ugljena najlošije kvalitete s velikim postotkom pepela - oko 27 posto, količinom sumpora od 1 do 2 posto, velikim postotkom vlage i ugljena povišene radioktivnosti. Svi su ti podaci navedeni u predstudiji izvodljivosti za rudnik i TE Kongora. Prvi su na sve opasnosti upozorili aktivisti tomislavgradske udruge Naša baština. »Budućnost našeg kraja ne smije biti u prljavoj industriji od koje je odustao sav uljuđeni svijet. Takvi pogoni ne postoje više nigdje u Europi. Trebamo se okrenuti obnovljivim izvorima energije - Suncu i vjetru, kojih nam ne nedostaje. Budućnost duvanjskog kraja je i u turizmu, u čijim blagodatima i danas uživamo te u ekološkoj proizvodnji hrane, poljoprivredi i stočarstvu«, ističe Miro Šumanović, čelnik Naše baštine. »Sve pripremne radnje za integralni projekt gradnje rudnika i termoelektrane Kongora kod Tomislavgrada, koji je Vlada Federacije BiH proglasila javnim interesom, teku na transparentan način, u skladu sa zakonskim propisima i standardima te u suradnji s lokalnom zajednicom«, stoji u priopćenju Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Podsjeća se da je predstudiju prije 12 godina izradila njemačka tvrka Rheinbraun Enginering und Waser GmbH iz Kölna. Kako Vjesnik doznaje iz Elektroprivrede HZHB, slijedi izrada strateške procjene utjecaja na okoliš, koja će se, tvrde, raditi po svim europskim standardima i Zakonu o zaštiti okoliša Federacije BiH. Studija će biti javno predstavljena i podvrgnuta javnoj raspravi, a konačnu će odluku navodno donijeti stanovništvo i općinske vlasti Tomislavgrada. No, u Općini Tomislavgrad pak tvrde da jedini dokument koji imaju u vezi s gradnjom TE jest odobrenje dodatnih istražnih radova u Kongori. Tu je odluku donijelo Općinsko vijeće u bivšem sazivu. Od tada, tvrde, nije donesena nikakva odluka, niti je Općinu itko išta pitao, navodi Vjesnik.